LJEKOVITO BILJE

Zeko ima zdravstvene probleme? Upitajte i pronađite odgovore ovdje.

Moderatori/ce: Charlie, Lady Stardust, Zeko_Jurica, Lela

LJEKOVITO BILJE

PostPostao/la zekica_poopy » ned sij 06, 2008 21:22 pm

tarra je napisao/la:
_____________________________________________________________
VAžNo - pročitati prvo


Svaki pravi travar prije ikakvog iskorištavanja prirodnih dobara znade da treba poštivati prirodu. Tek tada se možemo nazivati istinskim ljubiteljima ljekovitog bilja,koje valja cijeniti.
Osnov je osim znanja kada brati određenu biljku i za što ona služi,i biti svjestan da se stanište mora moći obnoviti za iduću godinu i sve naredne generacije.
Biljke su poput čarolija koju su nekoć davno vile iz bajki spustile prašinom iz čarobnih štapića upravo na ono mjesto gdje su znale da će naići netko kome će taj lijek trebati. Sav trud majke prirode da stvori tako nešto savršeno trebamo njegovati i očuvati.
Valja ostavljati mlade biljke i ne opustošiti nađeno stanište koliko god malo bilja našli na njemu- jer uvijek mora ostati dovoljno da se stvori nova generacija.


Sve je povećaniji interes za ljekovite i začinske biljke iz prirode.


Mnoge biljke koje se najčešće smatraju dosadnim korovom u zbilji posjeduju nebrojiva, odlična iskoristiva svojstva.
Dovoljno se iskorištavaju nenamjerno,da bismo ih i svjesno doslovno iščupali iz prirode.
Pri berbi ne valja uništiti cijelu biljku nego ubrati samo njen ljekovit dio. Tako ćemo za list uzeti gornji dio biljke,a korjen ostaviti. Za plod ne valja srušiti cijelo stablo.

Već dolazi do ugrožavanja pojedinih vrsta i moramo biti svjesni koliko su te biljke čarobne. Ostavite jedan njihov dio da one tu čaroliju s nama podjele i iduće godine.


To je nešto,što mora znati i znalac,i onaj tko želi to postati,ali - i najveći laik.

_____________________________________________________________


Dobra je navika misliti na neke stvari unaprijed te se educirati i pripremiti ako je to moguće. Svakom godi mali izlet na neki nezagađeni kutak prirode, a evo načina da taj izlet bude i koristan.
Većina lijekova dolazi iz prirode. Naravno da je moguće za sve naći neku alternativu u ljekarni, ali nikad ne znamo što sve dolazi zapakirano s tim preparatima, te kako je tretirano i uzgojeno to bilje koje oni stavljaju u
tablete i tonike. Pa ako se nađe vremena i volje, evo kratak opis korisnih biljki za vaše zdravlje i zdravlje vaših kunića. Naravno za one koje ne možete naći uvijek postoje tržnica i biljna apoteka.

slika

KOPRIVA engl. Stinging nettle (Urtica dioica and Urtica urens)

slika

Stanište: korov na zapuštenim mjestima, uz ograde, puteve, rijeke i potoke. Po šumskim čistinama.

Djelotvorne stvari: Kopriva sarži triterpene, sterole, znatne količine klorofila, vitamin C, organske kiseline, mineralne soli, flavonoide. Stvar koja žari sadržana je u dlačicama i sastoji se od biogenih amina (histamina, serotonina i kolina).
Uz to sadrži i kalcij, željezo, fosfor, proteine i vitamin D.

Upotreba: Iako vrlo nepopularna u mnogim vrtovima radi se o jednoj jako ljekovitoj biljci. Sadrži mnogo mineralnih soli i zato obogaćuje mlijeko majki, te pomaže mladuncima da izgrade čvrste kosti. Poboljšava krvnu sliku, metabolizam i probavu. Osim toga dobra je za pročišćavanje organizma i reguliranje urinarnog trakta. Jedan izvor kaže da je koprivu je potrebno ubrati prije cvjetanja (op.a. to vam je uvijek oko Uskrsa :), mlade koprive se tradicionalno beru i jedu za Veliki četvrtak i petak, mi ih slažemo kao špinat i odlične su!) i osušiti. Dok drugi kaže u vrijeme cvjetanja da se beru vršni dijelovi koprive u duljini 20cm. Tijekom sušenja potrebno je korpivu par puta okrenuti. Pravilnim sušenjem toksičnost dlačica se gubi.
Navodno suha kopriva pomješana sa sijenom je jako dobra kombinacija za prehranu kunića. Zbog viška kalcija ne treba davati kunićima koji su podložni kamencima. Ali je zato odličan izbor za mame kunice i prije i poslije okota.
Zbog toga što sadržaj dlačica može izazvati neke nuspojave ako se pravilno ne osuši, kao podraživanja želučane sluznice, reakcija na koži pa i do nekih ekstremnih slučajeva oštečenja bubrega, preporučam za nas laike (da budemo sigurno da je kopriva propsino osušena) čaj od koprive (ima ga za kupiti u ljekarnama, ja ga osobno koristim).

BREZA engl. Birch tree (Betula pendula)

slika

Stanište: Voli više suha i svijetla mjesta. Podnosi vrlo različito tlo.

Djelotvorne tvari: Breza sadrži flavonoide, hiperozid, kvercitrin, miricetingalaktozid, zatim nešto eteričnog ulja, leukocianidine, askorbinsku kiselinu, nešto saponina.

Upotreba: Utvrđeni su diuretski učinci pripravaka od breze - BEZ podražavanja bubrežnog tkiva, te određeni antiparazitni učinci. Sabire se mlado lišće breze u proljeće i suši u tamnom prostoru uz češće prevrtanje lišća. Osušeni se materijal čuva u dobro zatvorenim posudama u koje ne prodire svjetlo.
Kunići vole grickati svježe grančice breze. Za njih je to jako dobar diuretik, koji stimulira bubrege i metabolizam. Zbog toga što nema štetnih nuspojava je najbolji izbor u tom području! Pošto pomaže pri izlučivanju tvari ja bi brezu toplo preporučila kada dođe do povećane koncentracije kalcija u mokraći.

MALINA Raspberry (Rubus idaeus)

slika


Stanište: Kao divlja po rubovima šuma, uz puteve, na proplancima. Voli dublja, rahla zemljišta.

Djelotvorne tvari: List maline sadrži treslovine, vitamin C, flavonoida, organske kiseline. Plodovi sadže limunske i jabučne kiseline, vitamin C, šećer, pektin, crvenu boju, fosfor, željezo i kalij.

Upotreba: Listovi malina se koriste kao dodatak čajeva ili kao zamjena za ruski čaj. Pripravci iz lista maline kao sredstvo koje steže, kod proljeva, kod upale zubnog mesa, za grgljanje. Plodovi maline se koriste svježi ili u prerađenom obliku.
Listovi maline su dobri za noseće kunice. Djeluju pozitivno na maternicu, trudnoću i sam porođaj. Uz to postoji vjerovanje da potiču i spolnu želju :).

KUPINA Blueberry (rubus fruticosus)

slika

Stanište: Uz puteve, u živicama, uz rubove šuma, po šikarama i napuštenom zemljištu. Dobro uspjeva na raznim tipovima tla.

Djelotvorne tvari: organske kiseline, inozit, vitamin C, flavonidi. Plod : vitamin C, male kolicine provitamina A, nešto magnezija i željeza.

Upotreba: Ustanovljeno je blago adstringentno djelovanje listova kupina. Dolaze u sastavu nekoliko gotovih pripravaka koji se primjenjuju kod gastritisa, čira želuca, dvanestopalčanog crijeva, protiv proljeva, upale zubnog mesa, kod nekih kožnih bolesti. Fermentirani listovi kao nadomjestak za ruski čaj.
Kao i listovi malina, kupinovi listovi se mogu dati kunićima u slučaju proljeva i u slučaju upalnih procesa u ustima.

GOSPINA TRAVA; KANTARION St. John's Wort (Hypericum perforatum)

slika

Stanište: Uz rubove šuma, u raznim hrastovim sastojinama, po čistinama, šikarama, uz živice, po livadama.

Djelotvorne tvari: Hipericin i slični mu sastojci, eterično ulje, polifenolski derivati, flavonoidi (hiperozid), katehinske treslovine, tvari koje djeluju antibiotički.

Upotreba: Dokazani su lagani sedativni i antidepresivni učinci koji se pripisuju hipericinu. Treslovine su odgovorne za adstringirajuće učinke. Diuretski se učinci pripisuju flavonoidima. Koristi se za premazivanje rana, opeklina i nagnječenja upotrebljava se ulje iz rascvjetale biljke (Hyperici oleum). Sabire se nadzemni dio gospine trave, uglavnom vršni dijelovi biljke za vrijeme cvjetanja: odrežu se, vežu u rahle snopiće i suše u hladu.

Upozorenje: Hipericin izaziva kod osjetljivih osoba - osobito bjeloputih - fotosenzibilizaciju. Pod utjecajem sunčevog svjetla javljaju se upalni procesi na koži slični opekotinama od sunca( op.a. za djevojke koje koriste hormonalnu kontracepciju - gosipna trava poništava učinak hormona, tako da je potrebna dodatna zaštita od neželjene trudnoće ;) )

MASLAČAK Dandelion (Taraxacum officinalis)

slika

Stanište: Pretežnp vlažne livade i druga vlažna mjesta.

Djelotvorne tvari: Seskiterpenlaktonske gorke tvari, inulin (u korjenu), visoki sadržaj kalija (u nadzemnom dijelu), triterpeni i steroli, smole, treslovine, eterično ulje.

Upotreba: Gorke tvari iz maslačka pojačavaju lučenje žlijezda probavnog trakta, pojačavaju lučenje žuči. Visoki sadžaj kalija je odgovoran za diuretički učinak. Smatra se da djelotvorne tvari iz maslačka potiču metaboloziam stanica, rad jetre i bubrega te olakšavaju rastvaranje određene vrste žučnih kamenaca. Korijen ubran u jeseni sadrži i do 40% inulina pa se slično kao i vodopija može koristiti kao nadomjestak za kavu - cikorija. Mladi listovi sabrani u proljeće su ukusna salata.
Maslačak je vrlo popularna i zdrava hrana za kuniće. Stimulira metabolizam i apetit, čisti krv, dijeluje diuretičko i povećava količinu mlijeka kod majki. To je najbolji izbor za prvo zeleno što će te ponuditi svom bebi kuniću nakon 5-6 mj.

TIMJAN, MAJČINA DUŠICA Thyme (Thymus vulgaris, thymus serpyllum)

slika

Stanište: Suha sunčana mjesta. Dobro uspjeva na kiselom i alkaličnom tlu.
Postoje razne podvrste te biljke, čak preko 40 vrsta. Timjan (T. vulgaris) se češće koristi radi jačeg djelovanja aktivnih komponenata. Inače su jako slični po sastavu.

Djelotvorne tvari: Eterično ulje (Serpylli aetheroleum) s p-cimenom, timolom i karvakrolom, treslovine i flavonoidi.

Upotreba: Timol (značajan za vrstu T. vulgaris - timjan) je snažan antiseptik. Dobar je za respiratorni sustav, protiv kašlja, kihanja i upala (najčešće ga nalazimo u sirupima za kašalj). U internoj primjeni timol djeluje kao snažan vermicid (sredstvo protiv nametnika kao što su gliste i larve), osobito je efikasan protiv vrste Ancylostoma duodenale i Necator americanus.
Za vrijeme hladnih zimskih dana dobro je davati kunićima (pogotovo za one koji borave na otvorenom) razrijeđen čaj od timjana.
Korisni dio biljke je gornja trećina stabljike sa cvjetovima. Aktivne komponente nalaze se u listovima i cvjetovima, stoga je besmisleno i štetno za biljku da je čupamo s korjenom. Sabrani se materijal suši u tankom sloju na prozračnom mjestu ili u sušionici kod temperature do 40°C, a čuva u dobro zatvorenim posudama zaštićen od vlage.

PELIN; KOMONIKA Wormwood (Artemisia absinthium, Artemisia vulgaris)

vulgaris - divlji pelin:

slika

absinthium - pelin:

slika

Stanište: (vulgaris) Česta kraj puteva, po nasipima, kraj živica, po njivama s kukuruzom i krumpirom. Voli nitratna tla. (absinthium) Voli hranjiva, suha tla bogata vapnom, po međama i zidinama.

Djelotvorne tvari: Pelin sadrži gorke tvari absintina, artabsina, anabsintina...eterično ulje s tujonom, izotujonom, tujilalkoholom,... te flavonoide.
Divlji pelin je sličnog sastava kao i običan, tek nešto slabijeg djelovanja.

Upotreba: Pelin djeluje na regulaciju lučenja želučanih žlijezda (subacidni gastritis), te kod kroničnih kolecistopatija. Dolazi u sastavu raznih pripravaka iz grupe sredstava za jačanje želuca (stomahik), za jače izlučivanje žuči (kolagog), za jačanje (roborans). Eterično ulje pelina djeluje dezinficirajuće, hiperemizirajuće te izaziva blage koleretičke učinke.
Kod kunića je koristan jer podiže apetit, stimulira peristaltiku crijeva, smanjuje napuhnutost u digestivnom traktu. Pelin je dobro ponuditi kunićima koji odbijaju svoju uobičajenu hranu. Osim toga koristi se i kao vermicid.
Skupljaju se neodrvenjeli dijelovi biljke s listovima i cvjetovima i suše na prozračnom mjestu. Ne smije se pretjerivati s količinama, jer u ako se kroz duže vrijeme koristi u većoj količini mogući su simptomi trovanja.

SLAK Bindweed (Convolvulus sepium)

slika

Stanište: Korov u vrtovima, najčešće na poljima s krumpirom.

Djelotvorne tvari: smole, treslovine, flavonoidi.

Upotreba: Najčešće se smatra korovom, no smole iz ove biljke djeluju kao drastični laksans! Ovo je potpuno prirodni laksativ koji možete ponuditi kuniću kada mu se drastično smanje kuglice ili nastupi zastoj.

TRPUTAC SREDNJI (plantiago media) USKOLISNI TRPUTAC (plantago lanceolata)

srednji:

slika

uskolisni:

slika

Stanište: Po suhim livadama, uz puteve, po proplancima i voćnjacima.

Djelotvorne tvari: Glavni su sastoji iridoidni glikozidi, a među njima akubin, katalpol, verbaskozid. Zatim sadži sluzi, treslovine, flavonoide, vitamin C i silicijevu kiselinu.

Upotreba: Za antiseptičke učinke odgovoran je akubigenin. Dokazano je povoljno djelovanje svježe iscijeđenog soka za zacjelivanje rana. U narodnoj medicini nalazi primjenu i kod krvarenja iz mokraćnih organa, protiv proljeva, protiv grčeva.
Sabire se nadzemni dio biljke u 5. i 6. mjesecu. Sabrani materijal se brzo suši na 50-60°C - pripravak mora zadržati prirodnu zelenu boju. Dijelovi sa tamnosmeđom bojom su bezvrijedni.

MELISA, MATIČNJAK (melissa officinalis)

slika slika

Stanište: Po međama, uz zidove, u blizini naselja, među grmljem.

Djelotvorne tvari: Matičnjak sadrži eterično ulje s citronelalom, citralom, kariofilenom, zatim gorke tvari i flavonoide.

Upotreba: Medicinska istraživanja potvrdila su sedativne učinke matičnjaka. Po svom djelovanju sličan je kamilici i paprenoj metvici. Opisani su spazmolitski kao i holeretički, antibakterijski i antivirusni učinci.
Sabiru se listovi matičnjaka i suše na temperaturi od 40°C. Najbolje je sakupiti lišće neposredno prije cvatnje, jer tada je miris najbolje kvalitete.
Sjeme matičnjaka se može nabaviti u bilo kojoj sjemenari ili većem dućanu te posaditi u tegle za cvijeće. Tako svom kuniću uvijek možete osigurati fini, svježi i zdravi obrok.

VIDAC, OČANICA (euphrasia rostkoviana heyne)

slika

Stanište: Po vlažnim i umjereno vlažnim livadama, pašnjacima, šumskim čistinama, uz puteve. Od nizinskog do alpskog područja.

Djelotvorne tvari: Vidac sadrži iridoidne glikozide akubin, katapol i iksorozid, eterično ulje, gorke tvari, treslovine, smolu i nešto flavonoida.

Upotreba: Nedostaju iscrpna farmakološka istraživanja ove biljke. Doazan je adstringirujući efekt. U homeopatiji se koristi tinktura (op. a. kod kunića ne bi trebalo primjenjivati alkoholnu otopinu nego spraviti otopinu kao čaj) priređena iz svježe biljke kod konjuktivitisa, blefaritisa, keratitisa i upale suzne vreće i suznog kanala. Ukratko, kod kunića dobar je za ispiranje očiju.
Sabiru se nadzemni dijelovi vidca u vrijeme cvjetanja.

VODOPIJA, CIKORIJA, KONJSKA TRAVA (cichorium intybus)

slika

Stanište: Raste kraj puteva i staza, po nasipima, pašnjacima, uz šume i živice.

Djelotvorne tvari: Korijen sadrži znatne količine fruktozana inulina, zatim slobodne fruktoze, glikozid intubin, treslovine. Stabljika i cvjetovi sadrže glikozid cihoriin.

Upotreba: Za bolje lučenje žuči, kao diuretik, jačanje apetita, za jačanje želuca, protiv šećerne bolesti, za provođenje dijete.
Sabiru se korijen i mladi dijelovi stabljike sa cvjetovima. Korijen se iskopava u jesen, a ostali dijelovi biljke u vrijeme cvjetanja.

MORGANJ, NAR (punica granatum)

slika

Stanište: U živicama, šipražju, makiji.

Djelotvorne tvari: Kora sa stabla, grana, korjena i ploda sadrži piperidinske alkaloide, peletierin i izopeletrierin treslovinu, smole i neke druge sastojke.

Upotreba: Morganj je staro, poznato sredstvo protiv trakavice - antihelminitik. Danas se primjenjuje ako moderna sredstva zataje. Upotrebljava se protiv proljeva, kao sredstvo koje seže, za ispiranje grla. Sabire se kora sa stabla, grana i korjenja.

BRUSNICA, CRANBERRY (vaccinium vitis - idaea)

slika

Stanište: Kao značajna biljka niskog raslinstva određenih crnogoričnih i mješovitih šuma. Voli humusom bogato zemljište. U tundrama na pjeskovitoj zemlji.

Djelotvorne tvari: Arbutin, 6-o-acetilarbutin (pirozid), salidrozid, katehinske treslovine, flavonoidi.

Upotreba: Najznačajnija je primjena brusnice kao sredstva za dezinfekciju mokraćnih puteva, bilo da se upotrebljava kao monopreparat ili u sastavu uroloških čajeva. Dolazi i u sastavu preparata koji se primjenjuju kod artritisa, reumatskih mijalgija, za smanjivanje mokraćne kiseline u organizmu. Radi manjeg sadržaja arbutina, koriste se dvostruko veće doze brusinice od doza kod primjene medvjetke (uvin čaj). U narodnoj medicini protiv reume, uloga, kašlja, groznice, kod kamenaca u bubrezima i mokraćnom mjehuru, kod nekih oboljena želuca.
Sabiru se listovi brusnice i suše na sobnoj temperaturi.

NEVEN (calendula officinalis)

slika

Stanište: Omiljena biljka koja se rado uzgaja po vrtovima.

Djelotvorne tvari: Eterično ulje, flavonoidi, hemolitički aktivni glikozidi, oleanolna kiselina (kalendulozid), karotinoidi, gorke tvari, sluz, treslovine, organske kiseline.

Upotreba: Kod vanjske upotrebe povoljno djeluje na upalne procese i pospješuje zarašćivanje povreda. Kod unutarnje primjene djeluje blago spazmolitički antiflogistički i koleritički.
U narodnoj medicini izvana kod raznih oboljenja kože, kod čireva u obliku obloga, kod posjekotina i rana koje se gnoje, protiv bradavica.
Sabiru se cvjetovi nevena tokom 6.,7., i 8. mjeseca. Suše se u tankom sloju na temperaturi do 35°C.

slijedi...
KAMILICA
STOLISNIK, HAJDUČKA TRAVA
KADULJA
LAVANDA
BOSILJAK
KOPAR
MAŽURAN
LOBODA
KORIJANDAR
CRNI GAVEZ

RIJEČNIK POJMOVA:

adstringens - sredstvo koje steže tkivo, djeluje protuupalno
antiflogistik - sredstvo protiv upale, obično uz lokalnu primjenu
antitustik - sredstvo protiv kašlja
citostatik - sredstvo koje koči razvitak i razmnožavanje stanica brzog rasta
diuretik - sredstvo koje pospješuje izlučivanje mokraće
hemolitik - sredstvo koje izaziva oslobađanje hemoglobina iz crvenih krvnih stanica
hemostiptik - sredstvo koje izaziva zaustavljanje krvarenja
hepatotoksičan - oštećuje jetru
holagog - sredstvo za izlučivanje žuči
koleretik - sredstvo koje izaziva pojačano lučenje žuči, veća količina ali manje koncentracije
roborans -sredstvo za jačanje
spazmolitski - za ublažavanje grčeva
stomahik - sredstvo koje potiče peristaltiku i lučenje želučanog soka pa tako pogoduje probavi
tinktura - alkoholna otopina nekog lijeka
vermicid - sredstvo protiv crvi
Zadnja izmjena: zekica_poopy; pon sij 07, 2008 18:09 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar
zekica_poopy
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5663
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 20:24 pm
Lokacija: Zagreb

PostPostao/la zekili » ned sij 06, 2008 21:32 pm

kada si pitala sta treba..a mislila sam na to :)

bravo popac :*
Godine: 68.
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekica_poopy » ned sij 06, 2008 21:40 pm

hihihi citam ti misli ;D

imam ja jos materijala, kad uhvatim vremena bacam se dalje, imam doma tri knjige o ljekovitom bilju + izobilje interneta ;D postat cu vjestica iz hobija :wink:
Avatar
zekica_poopy
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5663
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 20:24 pm
Lokacija: Zagreb

PostPostao/la zeko Simba » ned sij 06, 2008 22:16 pm

Svaka čast :)
To se iskupljuješ? ;D
zeko Simba
Moderator
Moderator
 
Postovi: 9045
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 22:46 pm
Lokacija: Opatija

PostPostao/la tarra » ned sij 06, 2008 22:23 pm

zanimljivo imamo isti hobi :D

Uz biljke zanimaju me i gljive :wub:
Zadnja izmjena: tarra; ned sij 06, 2008 22:24 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar
tarra
Bugs Bunny
Bugs Bunny
 
Postovi: 980
Pridružen/a: pon lis 15, 2007 7:13 am
Lokacija: Zg

PostPostao/la salatica » ned sij 06, 2008 22:23 pm

divno, bravo poopy :) :) :)

a gotovo svega toga ima u ballegaryma :wink:
salatica
 

PostPostao/la tarra » ned sij 06, 2008 22:52 pm

Onoliko koliko sam pretrčala preko teksta gore,moram reći da se protivim sušenju pod nekim temperaturama,prirodno je ipak prirodno ;)

Treba samo prevrtat,pazit...jest da dulje traje ali osim što je gušt sigurnije je i učinkovitije :)

Evo našla sam-tu ima informacija koje samo izmljenjivali o koprivama i o mellisi (matičnjaku).
http://zecovi.net/forum/viewtopic.php?t ... sc&start=0
Avatar
tarra
Bugs Bunny
Bugs Bunny
 
Postovi: 980
Pridružen/a: pon lis 15, 2007 7:13 am
Lokacija: Zg

PostPostao/la zekica_poopy » pon sij 07, 2008 6:53 am

salatica je napisao/la:divno, bravo poopy :) :) :)

a gotovo svega toga ima u ballegaryma :wink:


namirisala sam ti to ja ;D ;D ;D

je i gljive su mi super, to sam sve od staraca pokupila, naime sve biljne cajeve moja majka susi - i sve susi na prirodno istina, ove temperature sam uzela iz knjige kako pise

ja sam zadnje skupljala pred zimu malo za muceke ali to se sve pozdralo :rolleyes:

ali uvijek imam raznih cajeva doma :)

kad uhvatim vremena slijedi nastavak, naravno primam sve sugestije i iskustva

i da iskupljujem se ;D jer ja nisam beskorisna :belj:
Avatar
zekica_poopy
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5663
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 20:24 pm
Lokacija: Zagreb

PostPostao/la ninocka » pon sij 07, 2008 7:00 am

poopy, članak je divan :)

i kak to misliš beskorisna?
naravno da nisi beskorisna :nowink:

daj još!

od kad imam beštije vrećice usisavača kraće traju
Avatar
ninocka
Super Zek
Super Zek
 
Postovi: 1888
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 19:44 pm
Lokacija: zagreb

PostPostao/la zekica_poopy » pon sij 07, 2008 8:46 am

bum kad bum doma, jer to bas iz knjiga vadim, a nemrem nosit knjigurde o biljkama na posao, budu me poslali u vrapce! ionako me svaki put blijedo gledaju kad vide da imam zecove otvorene :rolleyes:

ali budem, ima toga koliko zelis! samo sto usput proucavam primjenu na kunice, tako da nije to samo prepisat :)
Avatar
zekica_poopy
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5663
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 20:24 pm
Lokacija: Zagreb

PostPostao/la Ledolina » pon sij 07, 2008 8:53 am

super tema- jedva cekam proljece da se bacim na ovo brdo iznad kuce po svjeze biljkice za moje tri jubavi :D
slika[url=http://ticker.7910.org/eng][img]
Avatar
Ledolina
Super Zek
Super Zek
 
Postovi: 1394
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 19:52 pm
Lokacija: Požega

PostPostao/la tarra » pon sij 07, 2008 8:56 am

Ja ne stignem iako mi je velika želja bila,proučiti ima li djelovanja hrastovog lišća ili žireva na njih. Ujesen i zimi dosta to papaju. Osušeno.


Ima nekih trava koje ne diraju svaki put. Primjerice mačja (definitivno mora biti među ljekovitima!!) ,imaju manje potrebe da ju diraju ujesen ili što se više približava zima-vjerovatno je priroda tako uredila da im organizam ima manje potrebe jesti tu travu budući nema mladih po hladnoći,a samim time niti čupanja dlake i problema s njom u probavi.

Sukladno tome vjerujem da ima razloga zašto neke stvari jedu u točno određeno vrijeme,a ima još mnogo primjera :wink:

poopy ako treba mogu ti napisati sa kojima se još susreću i rado papaju i ako znam,kada to rade pa se svašta može zaključiti.
vjerujem da imaju razvijen neki instinkt.
Avatar
tarra
Bugs Bunny
Bugs Bunny
 
Postovi: 980
Pridružen/a: pon lis 15, 2007 7:13 am
Lokacija: Zg

PostPostao/la zekica_poopy » pon sij 07, 2008 9:01 am

moze! definitivno pomaze ako znam za koju biljku treba istraziti zasto je koriste, jer ovako obicno idem nasumce ili po nekom svom "instiktu" sto bi moglo biti dobro, evo npr. nana ili ti menta - mislila sam da je super, ali to recimo treba izbjegavati jer je u vecim kolicinama moguce trovanje :blink:

a potrazit cu za hrast, znam da ima nesto "protiv" hrasta ostalo mi u pamcenju, cak mislim da mi je lilo nesto rekla, ili me sjecanje vara...u svakom slucaju ako vas zanima neka biljka posebno budem potrazila :)
Avatar
zekica_poopy
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5663
Pridružen/a: pet lis 12, 2007 20:24 pm
Lokacija: Zagreb

PostPostao/la tarra » pon sij 07, 2008 9:21 am

Da,sjećam se da je hrast nešto protiv...mislim da kora (recimo ljudima pomaže no tko zna kako djeluje na zekače), nju i nikad,čak niti kada je jako mlad,ne diraju.
Niti sam primjetila da jedu svježe hrastovo lišće. Tako mladice hrasta ostaju netaknute.
Kad kažem da dosta papaju lišća mislim na kolektivno,ne pojedinačno. Pojedinačno po par listova i to iako ih ima tokom cijele godine (suhih),na njega se baziraju kada je hladnije ali i prije hladnoća. Tko zna možda u malim količinama djeluje protuupalno pa se tako osiguraju protiv prehlada.

Lako moguće da se radi o homeopatiji ( nacin lijecenja u kojoj se koriste prirodne supstance, da bi se stimulirali prirodni tjelesni obrambeni mehanizmi koji su djelotvorni i efikasni kada smo zdravi. Slično se liječi sličnim.)


a one koje zanima,zanimljivi linkovi o tome:

http://bs.wikipedia.org/wiki/Homeopatija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Homeopatija

S time se naravno netreba igrati.



E da zaboravih reći,ne radi se o lužnjaku nego kitnjaku.


Da dodam:gljive srećom (a ima ih i otrovnihi livadnih i šumskih ) niti ne taknu. Uopće ih ne doživljavaju.
Imala sam ove godine i pupavku na terenu,već stariju,no naravno da sam ju iz mjera predostrožnosti odmah bacila van.

Edit: evo našla sam nešto o hrastu i utjecaju na životinje
http://www.ansci.cornell.edu/cgi-bin/db ... ?keynum=70 (dobra stranica za te stvari,jedino trebaš znati lat naziv)
Zadnja izmjena: tarra; pon sij 07, 2008 11:23 am; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar
tarra
Bugs Bunny
Bugs Bunny
 
Postovi: 980
Pridružen/a: pon lis 15, 2007 7:13 am
Lokacija: Zg

O značenju ljekovitog bilja

PostPostao/la tarra » pon sij 07, 2008 10:08 am

Evo draga poopy,napisala sam nešto što bih te molila da ako ikako možeš da kvotaš prije svoga teksta jer vjerujem da i sama znaš koliko znači.

_____________________________________________________________
VAžNo - pročitati prvo


Svaki pravi travar prije ikakvog iskorištavanja prirodnih dobara znade da treba poštivati prirodu. Tek tada se možemo nazivati istinskim ljubiteljima ljekovitog bilja,koje valja cijeniti.
Osnov je osim znanja kada brati određenu biljku i za što ona služi,i biti svjestan da se stanište mora moći obnoviti za iduću godinu i sve naredne generacije.
Biljke su poput čarolija koju su nekoć davno vile iz bajki spustile prašinom iz čarobnih štapića upravo na ono mjesto gdje su znale da će naići netko kome će taj lijek trebati. Sav trud majke prirode da stvori tako nešto savršeno trebamo njegovati i očuvati.
Valja ostavljati mlade biljke i ne opustošiti nađeno stanište koliko god malo bilja našli na njemu- jer uvijek mora ostati dovoljno da se stvori nova generacija.


Sve je povećaniji interes za ljekovite i začinske biljke iz prirode.


Mnoge biljke koje se najčešće smatraju dosadnim korovom u zbilji posjeduju nebrojiva, odlična iskoristiva svojstva.
Dovoljno se iskorištavaju nenamjerno,da bismo ih i svjesno doslovno iščupali iz prirode.
Pri berbi ne valja uništiti cijelu biljku nego ubrati samo njen ljekovit dio. Tako ćemo za list uzeti gornji dio biljke,a korjen ostaviti. Za plod ne valja srušiti cijelo stablo.

Već dolazi do ugrožavanja pojedinih vrsta i moramo biti svjesni koliko su te biljke čarobne. Ostavite jedan njihov dio da one tu čaroliju s nama podjele i iduće godine.


To je nešto,što mora znati i znalac,i onaj tko želi to postati,ali - i najveći laik.

_____________________________________________________________



.
Avatar
tarra
Bugs Bunny
Bugs Bunny
 
Postovi: 980
Pridružen/a: pon lis 15, 2007 7:13 am
Lokacija: Zg

Sljedeća


Natrag na Zdravstvene rasprave




Trenutno korisnika/ca: / i 13 gostiju.


HR (CRO) by Ančica Sečan
cron