Mrkva
Energetska i nutritivna vrijednost
Glavne hranjive tvari u mrkvi raspoređene su na sljedeći način: 89% ugljikohidrata, 6% bjelančevina i 5% masti. Prema navedenom, ugljikohidrati su i glavni nositelji energetske vrijednosti, koja iznosi 41 kcal / 171 kJ na 100 g svježe namirnice.
Mrkvom zadovoljavate čak 308% dnevnih potreba za vitaminom A, a u grupu odličnih izvora spada i vitamin K s 21%.
Narančastu boju mrkvi daje karoten, tvar iz koje se u našem organizmu sintetizira vitamin A. Karoten se različito iskorištava u našem organizmu, ovisno o načinu pripremanja mrkve. Tako je iskorištenje karotena u sirovoj mrkvi 2%, u kuhanoj 18%, a u sirovoj ribanoj 82%.
Također, mrkva je dobar izvor dijetalnih vlakana, vitamina C i kalija. Iako mrkva sadrži mnogo prirodnog šećera, vlakna u mrkvi sprečavaju da taj šećer brzo "projuri" u krvotok i uzrokuje povećano lučenje inzulina.
Ne treba zaboraviti i na vitamine - tijamin, niacin, vitamin B6 i folate, te mineral mangan.
Neki nutricionisti smatraju da se nutrijenti iz mrkve mogu bolje iskoristiti ukoliko se mrkva skuha (dovoljno ju je samo malo prokuhati).
Ionako dobar nutritivni profil popravit će i činjenica da mrkva ima vrlo male količine zasićenih masnoća i kolesterola.
http://www.coolinarika.com/namirnica/mrkva
i
Mrkva je jedna od najpoznatijih vrsta povrća i vjerojatno ne postoji osoba koja ju ne zna opisati. Njen veliki narančasto-žuti korijen, debeo i sladak, specifična mirisa i okusa dobro je poznat svima. Raste u gotovo svakom vrtu, a bere se u lipnju. Uz mrkvu su vezane mnoge zanimljive priče i legende. Neki smatraju da ona čovjeka čini ljubaznim i vedrim, a vrlo često je upravo to dokaz zdravlja. Postoje vjerovanja da mrkva uljepšava žene i da od nje bedra postaju ružičasta i lijepa poput bedara boginje. Mrkva je bogata mnogim hranjivim tvarima, ponajprije vitaminima i mineralima, pa se stoga opravdano može svrstati u ljekovitu hranu.
Najviše sadrži vitamine B1, B2, C, D, E, H, te provitamin A. Od mineralnih tvari u mrkvi se najviše nalazi joda, kalija, kalcija, željeza i bakra. Željezo i bakar su važni za krv, naročito kod problema anemije. Jod je od velike važnosti za žlijezdani sustav. Kalij sudjeluje u normaliziranju rada srca, a kalcij je čuvar kostiju. No, svakako najvažniji sastojak mrkve je provitamin A, odnosno betakaroten koji se uz pomoć masti u našem tijelu pretvara i djeluje kao vitamin A. Vitamin A poznat je kao vitamin za oči, jer pomaže kod smetnji vida, upala, noćnog sljepila, te umora očiju nakon dugotrajnog rada uz svijetlo.
Stoga je mrkva korisna svima, a naročito vozačima čiji vid mora uvijek biti savršen, te kratkovidnim osobama kojima popravlja vidne sposobnosti. Betakaroten iz mrkve važan je za dobru funkciju probavnih organa, potpomaže građu naših stanica i zdravu građu zuba. Mrkva je jedno od povrća koje nas prati od najranijeg djetinjstva. Bebama se daju kašice od mrkve kao prirodan lijek protiv povraćanja i proljeva. Često je mrkva omiljena dječja "igračka". Na njoj djeca jačaju desni, uživaju u ugodnom okusu, a narančasta boja uvijek im je privlačna i zanimljiva. I u daljnjem razvoju djece vrlo je važna jer pospješuje rast, jača kosti, sprječava anemiju, te je važan izvor hranjivih tvari. Osim hranjivih, mrkva ima i odlična medicinska svojstva.
Prirodna je pomoć kod probavnih problema, sprječava i otklanja truljenje u crijevima,normalizira njihovo funkcioniranje, neutralizira prekomjernu želučanu kiselinu, uklanja žgaravicu, crijevne gliste,te pomaže kod viška kilograma.
Koristi se i kod šećerne bolesti, uroloških tegoba, gihta i reume. Sok od mrkve pomaže kod problema sa dišnim organima, bronhitisa, gripe, upale pluća, grla i krajnika. Naribani korijen mrkve zaslađen medom pojačava koncentraciju i pamćenje, otklanja umor, pa se naročito preporučuje đacima, studentima i osobama s pojačanim intelektualnim aktivnostima. Mrkvino lišće nemojte bacati! Ono obiluje mineralnim solima, poboljšava okus i hranjivu vrijednost juha. U obliku uvarka i kupelji antiseptično djeluje na usnu šupljinu i pomaže kod afti. Mrkva je vrlo korisna i u vanjskoj upotrebi.
Naribana je pravi melem za rane, opekotine, čireve, ekceme, zagnojenja i psorijazu. Zbog odličnih djelovanja na kožu mrkva je poželjan sastojak krema za lice, naročito kod osoba sa suhom i osjetljivom kožom. Pomaže koži kod upala, crvenila, osipa i izlaganja sunčevim zrakama. Betakaroten iz mrkve tenu daje svježinu, a kožu štiti od štetnog djelovanja sunca, pomažući joj da brzo i zdravo potamni. Zbog mnogobrojnih korisnih djelovanja na organizam mrkva je svakako poželjno i zdravo povrće.
http://www.pyrus-mm.hr/podlinkovi_priroda/mrkva.htm
dakle, ja skeptična prema svemu, se mogu složiti jedino s time da u ničemu ne treba pretjerivati, kao niti potpuno ukinuti
moji mrkvu dobivaju cca 2-3 x tjedno u obroku s još 2 vrste povrća
ovisno o veličini, ali prosječno veliku mrkvu podijelim na njih 6 i mislim da im to nikako nije previše, a niti premalo?
nije da su ludi za njom, ali ipak je pojedu
lišće od mrkve im nikada nije leglo i moglo je doslovce dušu ispustiti satima čekajući da postane obrok, ali moji su jednoglasno odlučni
