Postao/la Zeko_Jurica » uto pro 11, 2007 13:53 pm
Probava, crijevna flora kunića i zašto žitarice nisu dobre
Hrana kunića treba sadržavati prvenstveno grubo strukturirana sirova vlakna, tj. sijeno/travu.
Crijevna flora kunića sadrži pretežno grampozitivne bakterije (npr.laktobacili, koki). Nasuprot tome E. coli bakterije su rijedak stanovnik zdravih crijeva kunića. Veliki broj E. coli bakterija u crijevima znak je poremećene crijevne flore, a najčešći uzrok tome je kriva prehrana.
Ta specijalna bakterijska flora kunića (a ponajviše laktobacili) je u stanju razdvojiti celulozu, čime nastaju slobodne masne kiseline, koje se mogu resorbirati i stoje kuniću kao energija na raspolaganju. Da bi ta bakterijska flora kunića funkcionirala, u crijevima je potrebna pH vrijednost 8 do 9, a to je moguće samo ukoliko kunić jede hranu bogatu sirovim vlaknima. Ako je hrana bogata šećerom i škrobom, pH vrijednost u crijevima će pasti na 5 do 6, što će uzrokovati odumiranje dobre crijevne flore odnosno razmnožavanje E. coli bakterija. Obzirom da se u tom dijelu crijeva stvara i tzv. vitaminska kakica, poremećen pH faktor utječe i na njenu kvalitetu. Vitaminska kakica, koja čini i preko 30% od ukupne kakice, sadrži bakterije, mukoproteine i vitamine. Ponovno uzeta, zadržava se zaštićena sluzavim omotačem i do 6 sati u želucu. U vitaminskoj kakici sadržane bakterije, preko svojih bakterijskih enzima djeluju tako dugo dok ih solna kiselina želuca ne deaktivira. Nakon toga, u želucu i tankom crijevu slijedi rastvaranje sluzavog omotača i probavljanje. Na taj način kunić je u stanju sve esencijalne hranjive tvari sam sintetizirati i to samo iz hrane bogate celulozom, a koja ne sadrži proteine, masnoće, ugljikohidrate, vitamine.
Žitarice su bogate škrobom i siromašne celulozom, te ne predstavljaju prirodnu prehranu kunića. Kunići posjeduju efektivne mehanizme kompenzacije, kojima čestice celuloze retrogradno transportiraju iz debelog crijeva u slijepo. Na taj način se prehrana bogata škrobom, barem za prvu ruku - promatrano izvana - prilično dobro podnosi, ali posljedice s vremenom postaju sve očiglednije:
- nepravilno/slabo trošenje kutnjaka (žitarice se pregrizu sjekutićima i kutnjaci nemaju potrebu za "mljevenjem" kao što to čine sa sijenom)
- kronični proljevi
- nadutost (kao posljedica lošeg vrenja u slijepom crijevu - škrob se pretvara u šećer koji pomoću kvasca dobivenog iz svježe hrane sagorjeva i tako nastaju plinovi koji nemogu napustiti crijeva)
- prekomjerna težina