da vrijeme je kada se zekaci trebaju cesce pregledavati, evo tekst neka bude ovdje za vrijeme ovih vrućina
MYIASIS – NAPAD MUHE NA KUNICA zekili: Zapazeno je da je myiasis infekcija cesca tijekom dugih, vlaznih i vrucih mjeseci, a veze se uz veliki broj insekata koji ljezu svoja jaja u kozu sisavaca.
Kunice napadaju Lucilia Sericata calliphora sp., zelena mesnata Wohlfahrtia sp. , uobicajena Callitroga sp. te Cuterebra koja je videna samo u Americi.
Sve muhe privlace losi higijenski uvjeti, tj. lose odrzavana gajba i prostor u kojem kunic boravi ili sam kunic koji je zapusten.
Posebna paznja mora se posvetiti kunicima sa dentalnim i probavnim bolestima, onima koji pate od prekomjerne tezine, zatim onima koji imaju ne tretirane infektivne rane, te kunicima koji su na neki nacin hendikepirani (frakture, artritisi, spondiloza..) Kunici sa ovakvim problemima nisu u mogućnosti odrzavati svoje krzno i straznjicu cistu, sto privlaci muhe. Vlasnici koji imaju zivotinju sa ovakvim problemima trebaju ju svakodnevno, vise puta cistiti kako bi ju zamjenili u tom poslu.
Larve koje izlaze iz jaja, cim izadu, pocnu kopati te tako ulaze u meso kunica koji ih nosi. Posljedice su septikemija (otrovanje krvotoka)i sok koji veoma brzo vode do smrti.
Prvi znakovi myiasisa vidljivi su u podrucju oko anusa, a u kasnijoj fazi larve se sele u bocnu stranu kuniceva tijela.
Preventivne mjere su osim drzanja kunica u urednom higijenskom okruzenju, utvrdivanje uzroka dijareje i ostalim gore navedenim problemima. Svakodnevno pregledavanje «kriticnih podrucja» OBAVEZNO je kod kunica koji pate od digestivnih poremecaja, gojaznih kunica, te onih sa nekim hendikepom. Krzno se mora redovito cetkati kako bi se uocile moguce larve. Preporucljivo je prozore zastiti kako muhe uopce ne bi mogle doci u kontakt sa kunicem. Dodatna zastita nije preporucljiva (smrtonosni Frontline). Veterinari spricaju ovce kako bi ih zastitili od napada muha, no niti jedno sredstvo nije registrirano kao sigurna zastita za kunica, pa svako eksperimentiranje za njega moze biti kobno.
SIMPTOMIRani simptomi obicno nisu vidljivi. S vremenom kunic postane depresivan, slab, slabo pokretljiv, gubi na tezini te pokazuje znakove paralize. U toj fazi simptomi postanu vidljivi, larva duzine 1 cm izlazi sa straznim dio svog tijela kroz kozu.
U tezim slucajevima primjecena je alopecija (opadanje dlake). Koza je upaljena, ostecena sa znakovima nekroze (morfoloske promjene u tkivima uzrokovane stanicnom smrcu) koja je pracena smradom amonijaka. Kasnije se larve izlucuju kako bi uzrokovale smrt stanica te truljenje mesa.
Moguce su migracije larvi, a zabiljezene su migracije u dusnik. Posljedica je edem larinksa koji blokira zrak koji treba doci do pluca. Naravno, to moze biti popraceno nakupljanjem sluzi te nabubrivanjem ezofagusa (Jednjak; cijev koja spaja zdrijelo i zeludac)
PAZNJA: OVA SLIKA MOZE BITI UZNEMIRUJUCAhttp://img259.imageshack.us/img259/6644/259085463jk.jpgSlika prikazuje tesko ozljedenog kunica. Ovaj kunic je pokazivao simptome ozdravljenja, no iako mu je pruzena sva potrebna medicinska pomoc nije uspio prezivjetiDIJAGNOZAPovijest bolesti te simptomi su obicno dovoljni za pravilnu dijagnozu.
LJECENJEKrzno je potrebno pazljivo maknuti sa zarazenog mjesta, te svaku larvu pomocu pincete u cjelosti izvaditi iz kunica, pazeci pritom da se ne dodiruje koza kako bi se izbjegle dodatne iritacije.
Rana se ispire sa sterilnom slanom otopinom, antiseptickom otopinom (jodnom otopinom ). Ako su sve larve izvadene nije potrebno dodatno ispiranje intsekticidnom otopinom.
Nenormalnim migracijama larve mogu dospjeti duboko u kozu ili u vitalne organe.
Tada su dostupne tri opcije:
-
injekcija IVERMECTINA (400 µm/kg, potkozno). Obavezan je stalan nadzor jer prilikom smrti larve izbacuju toksine koji mogu biti faatalni. Unatoc kontroverzama, ponekad se zarazenoj zivotinji daju kortikosteroidi kako bi se smanjile otekline.
-
Injekcija DORAMECTINA (o.3 mg/kg, potkozno)
-
KIRURSKO ODSTRANJIVANJE , pod anestezijom zbog nenormalnih migracija ili infekcije Cuterebra spp.
U tezim slucajevima myiasis infekcije daju se antibiotici koji pomazu u borbi protiv ostalih infekcija rane te koji sprecavaju sepsu koja moze biti fatalna za kunica.
Davanje ljekova protiv bolova je neophodno.
Kada zarazeni kunic prestane jesti, obavezno je davanje hrane na spricu, te potkozna fluidna terapija kako bi se sprijecila dehidracija.
Kupanje sa antiseptickim ili intsekticidnim sapunica NIJE PREPORUCLJIVO. Kupanje je veoma stresno za kunica, panika nastupa cim se krzno smoci vodom, a usljed panicnog napada zabiljezeni su SRCANI NAPADI pa i SMRT. Takoder, iskakanjem iz kade, kunic može strgani kosti ili kicmu.
AKO JE KUNIC OZBILJNO ZARAZEN , potrebno je razmisliti o eutanaziji.
VIDEO - sve o bolesti i ljecenju:http://www.medirabbit.com/Video/Vet/Fly ... oria_1.movhttp://www.medirabbit.com/Video/Vet/Fly ... oria_2.movizvori:
TEKST:http://www.medirabbit.com/SLIKE:http://www.medirabbit.com/http://www.justbajan.com/
Godine: 68.