CISTITIS - upala mjehura

Izbor najkorisnijih tema iz ostalih dijelova foruma. Tražite odgovor na neko od najčešće postavljanih pitanja? Pogledajte prvo ovdje, možda se tu nalazi odgovor koji tražite. Ovaj podforum služi isključivo za čitanje, zabranjeno postanje. Pitanja postavljajte u ostalim podforumima.

Moderator/ica: zekili

CISTITIS - upala mjehura

PostPostao/la Zecovi.Net » pet lis 12, 2007 2:02 am

hare:


cistitis-upala mokraćnog mjehura. Nažalost, zna biti vrlo česta bolest kod ženki.

Simptomi znaju biti;
- učestalije mokrenje
- bolovi kod zečeva pri mokrenju
- potreba za mokrenjem i niću
- promjena u boji mokraće
- krv u mokraći
- neugodan ili jak miris mokraće
- bol ili pritisak, koji zeke znaju pogađati i nisko u leđima

Stručno lice/ veterinar može zatražiti nalaz urina, obično ujutro, nakon što zec barem 2 sata nije mokrio.

Neki blaži oblici Cistitisa mogu nestati i bez liječenja, međutim, zbog opasnosti širenja bolesti i na bubrege, preporučuje se antibiotsko liječenje.
Lijekovi koji zakiseljuju mokraću, kao što je askorbinska kiselina (vitamin C) mogu smanjiti koncentraciju bakterija u mokraći.





Sonja_i_Zoran:

ZLATNICA- ČELEBI-GRANA


ZLATNICA ( Solidago virgaaurea L. )
Ljekarnički naziv : Herba solidaginis virga-aureae
OSTALI NAZIVI: ČELEBI-GRANA, štapika, navadna zlatna rozga.
Nalazište: Raste u suhim i svijetlim šumama, na šumskim čistinama i visokim stijenama planina. Rasprostranjena je gotovo u cijeloj Europi. U vrtovima i parkovima postoje kultivirane egzotične vrste roda Solidago.

OPIS: Trajna, zeljasta , do 60 cm visoka biljka trajnica, uspravne i tanke stabljike, na gornjem dijelu jako razgranata. Listovi su duguljasto ovalni i dlakavi, donji s peteljkom i na rubu pilasti, a gornji bez peteljki, sjede na stabljici. Listovi su na naličju svjetlozeleni.
Sitni, zlatnožuti cvijetovi čine na vrhu stabljike glavičaste cvatove, slično metlici. Cvate od srpnja do listopada. Lijepo miriše. Korijen je debeo i žbunasto razgranat.
BERE SE: cvijet s grančicom potkraj ljeta.

PRIPREMA , PRIMJENA I DJELOVANJE:
Liječi od proljeva, teškog mokrenja, bolesti bubrega. Naročito je efikasna kod upale bubrega / Nephritis / i upale izlaza iz mokraćnog mjehura s jakim bolovima kod mokrenja, talogom u mokraći, i čestim mokrenjem.
Hladan čaj istjeruje plinove, a vrući čaj izaziva znojenje.
Služi kao korigens drugim lijekovima lošeg okusa, a budući da steže, liječi i od proljeva sa sluzi. /Enteritis mucomembranacea / i katara debelog crijeva. /Colitis / sa sluzi, s bolovima i čestim tjeranjem na ispražnjavanje /tenezmima /.
Čaj od zlatnice je izvrsno sredstvo kad s metabolizmom vode nešto nije u redu. Prvenstveno kada su u pitanju bubrezi.
Ekstrakti zlatnice dobiju se u ljekarnama pod raznim imenima i u različitim kombinacijama. Zamjena joj je čaj od šipka.
Kad djeci izbiju zubi ili kad obole od hripavca, dobivaju često proljev. U tom slučaju koristi čaj od 100 g cvjetne grane, poparene litrom kipuće vode. Pošto odstoji poklopljen cijelu noć, ocijedi se i pije umjesto vode tokom dana. Zaslađuje se medom.
Slijedeći način pripreme čaja je da se biljka kuha u vodi 10 minuta, ostavi poklopljeno 12 sati, procijedi se pritiskanjem na cjedilo i malo zasladi medom. Pije se do 200 g na dan.
Stariji mogu piti odvar od 30 g biljke na 100 g vode, i to po 2-3 šalice na dan, ili po 2 kavene žličice alkoholature na dan, osobito kod astme na bazi uremije, u slučaju gušenja, kad je krv puna otrova vlastitog organizma. ( zbog bolesti bubrega ).
Za liječenje bolesnih bubrega najbolja je mješavina od 70 g lišća breze / Betula alba / i po 20 g zlatnice i bosiljka /Ocymum basilicum /. Tri velike žlice mješavine popare se s 1/2 l kipuće vode, pa se to ostavi poklopljeno da stoji 3 sata. Zatim se procijedi, i pije 3 puta dnevno po šalicu prije jela.
Dobro je i 50 g korijena steže /Potentilla tormentilla/ kuhati ½ sata, na kraju tridesete minute dodati 50 g zlatnice i još 5 minuta kuhati, ostaviti poklopljeno 15 minuta, procijediti i piti triput na dan po 1 šalicu.
Pri teškom mokrenju i uremiji pomaže mješavina od po 20 g zlatnice, korijena selena / Levisticum officinale/, sapunjače /Saponaria off. / i brezova lišća : 5 velikih žlica mješavine treba kipiti 10 minuta u 1 litri vode, ostavi se poklopljeno preko noći, a drugi dan se pije umjesto vode, Može se zasladiti samo 1 kavenom žličicom sirupa od ribizla ili kiselih višanja.
Radi liječenja od reume i upale zglobova uzme se po 20 g zlatnice, lišća breze, izopa /Hysoppus off. /, trava-ive /Teucrium montanum/ i paprenog lisca /Polygonum hydropiper/, pa se 5 velikih žlica te mješavine drugi dan piju umjesto vode.
Rane se ispiru i oblažu odvarom od po 25 g zlatnice, petrovca /Agrimonia eupatoria/,kadulje, rusomače /Capsella bursa pastoris/ i tzv. zmijske trave /Sanguisorba minor/ a prokuhano 15 minuta u 1 litri vode pije se pošto odstoji 8 sati.*



Ma ovako, šopat ću je s čajevima i sokom, no ono što mene muči je njezina prehrana. Hranu kupujem sa malim postotkom kalcija( u konzultaciji sa Sonjom) dakle nemam baš neki drugi izbor. Svježe ne smije jer ima dijareju od svježeg još od malena. Sijeno kupujem domaće... Što mogu promijeniti, kako ti hraniš Lizu, ako je potrebna neka posebna hrana naručit ću je preko interneta nije problem, samo mi daj neki savjet...jer očito joj ova prehran ane odgovara



BRUSNICA ( Vaccinia vitis idaea L.)
Porodica : Ericaceae ( vrijesovi)
Farmakopejski naziv: Baccae vitis idaeae

OPIS:
Brusnica je najpoznatiji biljni antiseptik koji djeluje na bakterije uzročnike upale mokraćnog sustava i umanjuje bol i grčeve od kamenaca i pijeska, te se primjenjuje za liječenje proljeva u kombinaciji s jabukama i mrkvom. Sadrži 7% arbutina a upravo on djeluje na bakterije. Brusnice se mogu sušiti i samljeti u prah, pa se dodaju u čaj ili vodu bolesnika s povišenom temperaturom. U kulinarstvu su neka jela, posebice od divljači nezamisliva bez džema od brusnica.
Raste na pješčanim, suhim i tresetnim terenima gorskih (većinom crnogoričnih) šuma. To je niski, trajno zeleni grm sa čvorastim, okruglim stabljikama, kožnatim, jajolikim, tamnozelenim i sjajnim listovima, na naličju točkastim, na rubu narovašenim i malo prema dolje zavinutim. Cvijet je bijel ili ružičast, postavljen na vršcima stabljike u punašnim, visećim grozdićima. Plod čine koraljno crvene i kiselkaste bobe, trpkog okusa, koje kada su zrele su brašnjave strukture, vrlo aromatične. Sadrže limunsku i jabučnu kiselinu.
Sadrži 5 mg/ 100 g oksoflavonoida , antocijana 60-200 mg/100 g, katekina 20 mg/100g, bioflavona 100 mg/100 g namirnice. Uz eterično ulje ima i sve ostale sastojke kao i borovnica (Vaccinium myrtillus), pa se može upotrebljavati umjesto nje.
Cvate od svibnja do srpnja,lišće se bere u proljeće, kad biljka cvate, a plod u jesen, od kraja kolovoza do listopada. Bobe se moraju očistiti od grančica i posve osušiti !
Kao i od borovnice, i od brusnice se može praviti ljekovito vino.
BERE SE : za lijek se upotrebljavaju lišće i plod – bobe, a ponekad i korijen.
Od listova se spravlja diuretički čaj koji pomaže prilikom upale bubrega i mjehura.

PRIMJENA, PRIPREMA I DJELOVANJE :
® Protiv pijeska i kamenaca bubrega i mokraćnog mjehura, te protiv mokrenja u krevet pije se čaj od 30 grama lišća brusnice koji se kuha u ½ litre vode dok se ne prokuha na pola, doda se 1 žlica meda ( ili kandisa).
Pije se toplo 3X dnevno po 1 šalica poslije jela. Taj čaj djeluje i na dišne organe, pospješuje znojenje, te pomaže kod groznice, gripe i reume.
Kod kroničnih bolesti ( koje su ovdje navedene), čaj treba piti duže vrijeme.

® U slučaju malaksalosti, pogotovo nakon velike temperature osvježuje voda u kojoj su močene zdrobljene bobe, ili čaj kuhan od cvijeta brusnice.

® DŽEM od brusnica : Prebrane i oprane brusnice staviti u pećnicu da se zagriju, zatim ih staviti u staklenke. Hermetički zatvoriti i kuhati u pari 15'. Poslužuju se kao prilog pečenju i jelima od divljači.

® UMAK OD BRUSNICA S MEDOM : potrebno : 1 kg brusnica, 500 g meda, klinčići, cimet i limunova korica. Očišćene brusnice istresti u veliko cjedilo pa ih potopiti u kipuću vodu, a odmah potom staviti ih pod mlaz hladne vode. Ocijediti ih i istresti u lonac, dodati med, pola čaše vode, nekoliko klinčića, malo cimeta i dosta sitno sjeckane limunove korice. Kuhati na laganoj vatri uz stalno miješanje sve dok brusnice ne omekšaju. Umak ohladiti pa ga uliti u male staklenke, dobro ih zatvoriti i čuvati na hladnome mjestu. Poslužuje se mala količina toga pikantnog umaka uz pečeno meso.

® PEKMEZ OD BRUSNICA: potrebno je 1 kg brusnica, 750 g šećera,; u 3,5 dl vode dodati šećer i miješati tako dugo dok se potpuno ne rastopi. Očišćene i oprane brusnice istresti u taj sirup i kuhati na laganoj vatri, neprestano miješajući, te pri tom skidati pjenu koja se stvara po površini pekmeza. Kad se postigne željena gustoća, još vrući pekmez uliti u dobro oprane staklenke. Zatvoriti ih tek kad se na površini stvori tanka kožica.

NAPOMENA : brusnica se po sastavu tek neznatno razlikuje od borovnice !
© M.I.
Zecovi.Net
Zecovi.Net webmaster
 
Postovi: 199
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 19:04 pm

Natrag na Prva pomoć




Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


HR (CRO) by Ančica Sečan