Ime te moje pufnice je Lav (po želji onog što mi ga je poklonio)
Ne znam koja je vrsta ali to mi toliko nije ni bitno jer mi je osvojio srce na prvi pogled.
U početku je bio miran u odnosu na danas, danas je živahan i koliko toliko poslušan
.gif "zz3")
Od prvog dana sam se prema njemu ophodila kao prema bebi, te sam ga na taj način i nosala (a sad sam vidjela da je to ustvari i ispravno gledajući teme o nosanju na ovom forumu)
U početku bi se piškio konstantno gdje god bi mu pasalo,ali sam ga instiktivno svaki put odma vratila u kavez za kaznu.
Već jedno 7 dana on ne obavlja malu nuždu napolju
Ne znam da li sam ispravno postupila,ali isplatilo se.Prostor u mojoj sobi mu je dobro poznat, dnevni boravak takođe,ali još uvijek je u fazi istraživanja hodnika ( uđe u hodnik samo kad ja sjednem u njega i dozivam ga) .
Voli se ganjati i u početku bi se znala prepasti kad se odjednom baci na leđa i ispruži sav kao lasta na podu
E ovako, meni jedno nije jasno, a to je "Da li je normalno kad trči da stalno mlatara glavom?".
Zna me grickati kad ga pretjerano mazim ali to shvatim da ga ostavim na miru što i uradim ,a on sam priđe opet kroz par minuta i počne me njuškati i gurkati njuškom.
Još uvijek ne znam sa sigurnošću da li je muško ili žensko iako sam pogledala temu i slike kako ih raspoznati ali ja kad ga pogledam isto kao da je isuviše mlad da bi se ta neka razlika primijetila.
Evo, upoznajte mog lavića
evo tu stavljamo nase zekane 
