O MIKSOMATOZI I CJEPIVU

[Zecovi.Net]

zeko_peko je napisala:

da ili ne?


protiv miksomatoze.....oko 100 kuna košta





Marko je napisao:

O tome sam i ja razmišljao, jer mi je trebalo za izložbu.
Onda sam malo "prokopao" oko registra lijekova kako bi našao uvoznika za cjepivo, i vidio da ono nije registrirano u Hrvatskoj, jer navodno nije 100% pouzdano, niti Cunical niti ono talijansko.
Dobro da sam odustao od toga, jer evo, pokazalo se istinitim što mi je profesor rekao, tako da se ove godine u Italiji pojavila bolest slična miksomatozi, i "potukla" gotovo 570.000 kunića. Naime cjepivo protiv miksomatoze je u stvari neatenuirano cjepivo protiv fibromatoze kunića, koja inače uopće nije patogena za domaće kuniće, već samo za divlje. Kako se gotovo uvijek radi na nekim modifikacijama antigen komponente virusa kako bi se pojačao obrambeni odgovor u cijepljene životinje, pokazalo se da su ipak pretjerali-čitaj USRALI TALIJANI stvar!
Pošto u slučaju oboljenja nema liječenja, smrt je kratkotrajna i izrazito bolna, a da ne spominjem dekontaminaciju stana, ne vidim potrebu za cijepljenje.
Uostalom, kako veterinar posjeduje cjepivo koje nije odobreno za uporabu u RH već 10 tak godina!?!
Mislim da to govori sve.....





zeko_peko je napisala:

ovak, baš mi je jučer dečko pričao da je nekidan u Večernjaku čitao o cjepivu za zekiće, kao da bi obavezno trebali cijepiti zekiće protiv miksomatoze ako ih mislimo voditi van.......piše da miksomatozu prenose insekti sa divljih na pitome kuniće.......
......idem ja sad nazvat Veterinarski faks....baš me zanima to sa tim cjepiv


na faksu kažu da cjepivo postoji, ali da ga oni nemaju i da bi u svakom slučaju bilo dobro cijepiti zekiće......dali su mi broj tel. od vet. stanice, pa sam tam zvala.......tam mi ženska veli da to mogu nabaviti u Mađarskoj (manje doze), pošto oni imaju samo po 1000 kom.......eto....

kaže frajer na faksu da privatne vet. stanice možda imaju cjepivo





Smokvica je napisala:

zvala sam danas donovce u vezi miksomatoze i saznala sljedeće: oni nemaju cjepiva jer se ta bolest javlja isključivo na farmama zecova (ili već negdje gdje ih je jako puno). još nikad nije zabilježeno da bi obolio ljubimac. i da se ne prenosi kukcovima, i da se bolest još nije pojavila kod nas (nije evidentirano) te da nebi trebali lišavati zecove proljetne travice i sunca.





Marko je napisao:

Za ne povjerovati....
Miksomatoza je virusna bolest divljih ali i pitomih kunića, uvjetno i zečeva. Virus prenose ISKLJUČIVO hematof*gnim ektoparazitima, tj. u 90% slučajeva preko uboda komarca ili buha.
A što se tiče nepostojanja zaraze kod nas, zadnji je put službeno evidentirana 1997 godine u okolici Siska, ali na ograničenom području, pa je brzo stavljena pod kontrolu, a prije toga 1983 u Vinici (ne onoj Varaždinskoj već uz granicu sa Slovenijom), kada je bolest "došla" iz Slovenije. U tih nam susjeda miksomatoza redovno hara među manjim domaćim uzgojima na području Štajerske i Kranja, a povremeno i Primorske.
To je poslijedica velike epidemije miksomatoze koja je poharala Francusku 1939 i 1968 godine.
Zato je za prijevoz kunića među evropskim zemljama potrebna posebna dozvola, i tada ju je moguće dobiti samo u slučaju umatičenih i izuzetno vrijednih životinja koje prelaze granicu. Napomena, nemojte pokušati "putovati" van bez dozvole ministarstva poloprivrede i šumarstva Rh i Slovenije (ili neke druge zemlje), jer vam je kazna za takav prijestup, oduzimanje životinje na 21 dan u karantenu, i ukoliko pokaže antitijela na virus miksomatoze, životinja se uklanja, a kaznu plaćate u Sloveniji cca 1500EUR.
Zato nije pametno cijepiti kuniće "iz zajebancije".
Dozvola ministarstva Rh dođe 250Kn plus PDV, a Slovenci traže 320KN plus nadoknada za pečaćenje prtljage koja dođe 150EUR koje Vam vrate nakon izlaska iz zemlje.
To vam je istina o miksomatozi.



1. Miksomatoza je virusna zarazna bolest, smrtonosna, napada divlje, pitome kuniće, povremeno i zeca, (bez obzira radi li se o jednom kunići ili farmi), ne liječi se i suzbija se po zakonu.
2. Prenose je hematof*gni ektoparaziti (oni koji sišu krv), najčešće komarci i buhe, pa je jedina prevencija cijepljenje i suzbijanje parazita
3. Cijepivo protiv miksomatoze proizvodi se od virusa fibromatoze, koji inače uzrokuje bolest samo u divljih kunića. U Republici Hrvatskoj cijepivo nije registrirano, to znači da nije niti odobreno i provjereno i NEMA DOZVOLU ZA DISTRIBUICIJU I PRIMJENU U RH, pa svi oni koj ga posjeduju i cjepe životinje bez odobrenja ministarstva, čine težak prekršaj, jer na kraju krajeva cijepivo se proizvodi u dozama od 100 i 1000 komada, a trajnost nakon otvaranja je 3 dana, pa razmislite koji bi to trebao biti trošak da se cijepi samo jedan kunić?
4. Miksomatoze je u Hrvatskoj bilo, ali ne u epidemiološkom smislu, jer je oboljevalo samo par životinja i to unutar istog uzgoja na ograničenim područjima.
5. Cijepiti ili ne? Ovisi o vama. Ako idete na putovanja s kunićem, trebate dozvole zemalja kroz koje prolazite, a to je=SKUPO. Ako ne prakticirate izlete u inozemstvo, nepotrebno je cijepiti. S druge strane, kod pojave miksomatoze, uklanjaju se sve životinje u uzgoju u istom prostoru, a s obzirom da vi uglavnom imate 1-2 životinje nema problema, jedino ako uistinu vaš ljubimac često kontaktira s kunićima iz dalekih krajeva, pa bi ipak trebali osigurati.
Kako cijepivo službeno ne postoji u RH, pitanje je želite li riskirati , jer tko vam može garantirati da vaš ljubimac zaista neće oboljeti, ili reagirati na cjepivo!? A prijavite li nadležnom inspektoru uginuće od cijepljenja, ili miksomatoze (PO ZAKONU STE OBAVEZNI!!!!!), financijske sankcije i troškove karantene i dezinfekcije, dezinsekcije i sl. snosit ćete vi. O sankcijama za veterinara neću pisati...

Ja osobno, nisam cijepio svoje kuniće, unatoč tome što su "mudraci" u savezu udruga uzgajivača propisali da kunići za izložbe moraju biti cijepljeni, upravo zbog toga što cijepivo nije testirano i službeno se nezna dali uopće djeluje. S obzirom na vrijednost mojih životinja, nisam riskirao s cijepljenjem, a ipak su mi dozvolili izlaganje na zagrebačkoj i državnoj izložbi.
Vi kako želite.
Pazite da se ne dogodi isto kao i Frontline-om....



Šanse da se virus miksomatoze prenese preko cipela su toliko male, da ih nije vrijedno spominjati. Ipak, kada bi i donijeli infektivno sposoban virus (naime virusi mogu živjeti samu u živim stanicama), put unosa virusa u kunića je ili putem krvi (paraziti), ili utrljavanjem u kožu, a malo je vjerojatno da netko od vas briše cipele o svoga zekana...ili?!
a što se tiče Frontline-a, neću imenovati puno puta spominjane veterinare, koji su "preporučili" Frontline za suzbijanje šuge kod kuniće (zapravo se radilo se o sekundarno inficiranom neurodermatitisu koji oni nisu vidjeli), a kako je Frontline registriran i ispitan za uporabu samo na nekim pasminama pasa i za mačke, dogodili se to da je ubogi kunić uginuo dva dana nakon primjene.
Eto , to se događa kada se koriste stvari koje nisu odobrene za upotrebu, slično kao i onaj savjet s cjepljenjem......
Ako nečeg nema u registru lijekova, ne znači da nije dobro i da nije potrebno, već da nije ispitano i sigurno, a pokazalo se da za to ipak postoje razlozi, koji možda nekima nisu dovoljni da ih spriječe u nakani da nešto zarade....
Kako dolazi vrijeme krpelja i buha, veću vam opasnost predstavljaju oni nego miksomatoza i hemoragijska bolest, pa se pobrinite za to. Kao preventivu možete koristiti preparate piretrina i piretroida, a ako dođe do frke, najbolje i najbrže pomažu OFS spojevi, samo pravilno dozirani.





zolens je napisao:

Miksomatoza-Myxomatosis
virusna bolest, uzročnik iz roda virusa boginja. Bitnu ulogu u širenju imaju insekti, komarci ili uši. Dakle virus ulazi u organizam nakon što je kunića ubo insekt ali može i putem dišnih organa, iscjetkom sluznice nosa i genitalnih sluznica. Primjećuje se na kuniću oteknute oči,usta,nos,uške i genitalije. Zove se miksomatoza zbog toga što se pojavljuju karakteristični miksomatozni/želatinozni/ čvorići na koži u područjima prije navedenim. Glava dosta otekne, tzv Lavlja glava. Također je povišena temperatura, nekih 41-42 celzij . Zbog otečene glave i dišnih puteva životinja teže diše, a i jede se slabije.
E sad, literatura kaže da nema lijeka iako se pokušavalo s nekima. Ali postoji vakcina!
Navodno su u Australiji i Novom Zelandu namijerno potakli epizootiju Miksomatoze da malo srežu broj divljih kunića!






Lela je napisala:

Miksomatoza je oboljenje uzrokovano virusom. Najčešće ga prenose komarci, ali mogu ga prenijeti i krpelji i buhe.
Na zraženom kuniću će se prvo pojaviti otečene oči. Temperatura mu može porasti i do 108oF (42,2o C). Virus napreduje preko lica, uzrokujući otekline nosa i ušiju, i često ubija kunića.
Ukoliko kunić preživi, najvjerovatnije će imati hronični oblik oboljenja . Sekundarne bakterijske infekcije su česte što takođe može voditi do smrti kunića.
Virus Miksomatoze je pušten u Novom Zelandu kao mjera suzbijanja populacije divljih kunića. U zemljama Evrope gdje postoji ovaj virus vrši se vakcincija kao prevencija ovog oboljenja.

Simptomi: otečene oči, otečeno lice...
Uzrok: Virus Myxomatoze
Tretman: Njega oboljelog kunića, antibiotici za liječenje sekundarnih infekcija
Prevencija: Ostvariti dobre uslove za život i briga oko kunića, smanjiti izloženost ujedima insekata, vakcinacija (u zemljama gdje je to moguće)







Lady Stardust je napisala:

MIKSOMATOZA KUNIĆA
preuzeto : Kunićarstvo, Antun Gjurić, Nakladni zavod Znanje, 1985

To je specifična zarazna virusna bolest kunića, domaćih i divljih, koja rijetko napada zečeve i po svemu sudeći ne prenosi se na druge životinje i ljude. Bolest je otkrivena u Južnoj Americi na divljim kunićima, a prvi je put opisana godine 1898. u Montevideu kao vrlo kobna zaraza.
Uzročnik bolesti je virus, prisutan u krvi, limfi i svim organima bolesnog kunića. Isto tako virus može biti u nosnom i očnom iscjetku, u okuženoj hrani, vodi i prostirci. Izvori infekcije mogu biti insekti (komarci, muhe peckavice, mušice, buhe, uši i tekuti). Virus u insektima može ostati sposoban za infekciju i do 6 mjeseci.
Miksomatoza se najčešće prenosi ubodom insekata, najčešće ubodom komaraca (moskitos). Bolest se može prenositi i direktnim dodirom bolesnih i zdravih životinja. Indirektno se prenosi preko zagađene hrane, vode, prostirke i inficiranih kaveza, te mehaničkim raznošenjem preko drugih životinja, pa čak i preko čovjeka.
Bolest se najviše raširi u sezoni komaraca( mjesec svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz), i često se naziva bolest komaraca.
Bolest se očituje upalom očnih kapaka s pojavom crvenila i karakterističnim mliječnim iscjetkom iz očiju. U toj fazi dolazi do povišenja tjelesne temperature i može doći i do uginuća unutar 48 sati nakon pojave prvih znakova oboljenja. Inkubacija, vrijeme od infekcije do pojave prvih znakova traje 2 do 10 dana, najčešće 5 do 7 dana, i relativno se bolest brzo širi.
Na preživjelim kunićima nakon prve faze znaci oboljenja se pojačavaju i očni kapci znatno oteknu, a uz gnojni iscjedak dolazi do slijepljenja očnih kapaka i eventualno do potpunog zatvaranja oka. Otekline se šire na nos, usne, uši i spolne organe, koji postaju edematozni. Zbog edematoznih oteklina uši postaju teške i objese se., što je karakteristično za miksomatozu. Napadnuti kunić je potišten, odbija hranu i vodu, rapidno mršavi, a krzno mu je kuštravo i neugledno. U potkožju glave, na nosu, oko usta i na bazi uha stvaraju se fobrinozni čvorovi veliki poput graška do boba, što daje izgled lavlja glave. Takvi se čvorovi stvaraju i na spolnim organima, u području anusa i na nogama, pogotovo na šapama. U toku bolesti dolazi do upale nosa s gnojnim iscjetkom, do upale pluća p i do otežanog disanja. Oboljeli kunići obično uginu unutar jednog do dva tjedna, najčešće za 9 do 12 dana nakon pojave znakova oboljenja
Miksomatoza kunića prouzroči veliki postotak uginuća , starijih kunića i više od 95 %, dok je postotak uginuća mladih kunića mnogo manji, a kunića i dobi do 1 mjeseca neznatan. Ima slučajeva, iako rijetko, da pojedini kunići prežive i takvim se kunićima smanje otečenja, a izrasline slične bradavicama ostaju na usnama, oko nosa, ušiju i na nogama. Preživjeli kunići duže vrijeme su imuni protiv te bolesti.
Analizom uginulih životinja nailazi se na punokrvnost krvnih žila. Slazena je povećana, tamne boje i kožaste konzistencije, a na plućima se nailazi n otvrdnuća. Ako se natečeni dijelovi oko usana, na nosu, uhu i na spolnim organima zarežu, izložena površina je na prerezu sjajna, bijela i neznatno izbočena. Iz nje pod pritiskom izlazi bistri serum.
Dijagnoza se postavlja na osnovi sezonske pojave bolesti, njenog brzog širenja uz veliki postotak smrtnosti, kliničke slike, pojave izraslina u potkožju glave i genitalnih organa.
Liječenje je bez rezultata i zato bolesna grla treba usmrtiti i primijeniti profilaktičke mjere. Čim se pojave prvi znaci bolesti, bolesne i sumljive životinje treba izdvojiti i izolirati, a nekoliko grla poslati na pretragu. Kad je bolest utvrđena, bolesna grla treba usmrtiti. Zaklana i uginula grla, prostirku iz gnijezda i neiskorištenu hranu koja je bila ponuđena bolesnim životinjama treba spaliti ili duboko zakopati, najmanje 1 metar duboko, te provesti temeljito čišćenje i strogu dezinfekciju prostorija, kaveza i kavezne opreme. Nadalje treba pristupiti uništavanju insekata plinom ili prskanjem kontaktnih insekticida. Uništavanje insekata treba ponavljati jer kroz otvorena vrata insekti mogu ulaziti u prostoriju. Treba paziti i na pojavu buha, jer one rado idu baš na oboljele životinje i prava su opasnost za širenje bolesti u stadu. Budući da se larve buha razvijaju i zadržavaju na podu (zemlji), mora se i pod dobro očistiti i prskati insekticidom.
Ako se bolest pojavi, treba odmah obustaviti prodaju rasplodnih grla, a grla vraćena s izložbi treba držati odvojeno u karanteni najmanje 14 dana, a svu njihovu opremu treba temeljito raskužiti.
Najdjelotvorniji je način suzbijanja miksomatoze zaštita kaveza od insekata (komaraca, mušica i drugih letećih insekata) postavljanjem gaze ili žičane mreže na prozore, vrata i ventilacijske otvore. Isto tako treba spriječiti kontakt s divljim kunićima i ograničiti dolazak ljudi u kunićnjak.
Preventivno se može provesti i cijepljenje kunića vakcinom protiv miksomatoze koja se daje potkožno u dozi od 0,5 ccm i imunitet traje oko 6 mjeseci, ali se ne prenosi s majke na novorođenčad. Preventivno cijepljenje važno je provoditi prije sezone masovne pojave insekata i komaraca.

[zekili]

Filmici su preuzeti sa stranice www.medirabbit.com

ovaj opisuje bolest i simptome
http://www.medirabbit.com/Video/Vet/Vet ... osis_1.mov

ovaj govori o ljecenju, navedeni su ljekovi, cak se vidi kak se daje injekcija, sto vam moze biti korisno ako zelite sami davati ljekove doma!
http://www.medirabbit.com/Video/Vet/Vet ... osis_2.mov

svakome tko sumnja na ovu bolest ovi filmici ce biti neprocjenjivi