PARAZITI - grinje,gljivice,crvi,larve,krpelji..

Izbor najkorisnijih tema iz ostalih dijelova foruma. Tražite odgovor na neko od najčešće postavljanih pitanja? Pogledajte prvo ovdje, možda se tu nalazi odgovor koji tražite. Ovaj podforum služi isključivo za čitanje, zabranjeno postanje. Pitanja postavljajte u ostalim podforumima.

Moderator/ica: zekili

PARAZITI - grinje,gljivice,crvi,larve,krpelji..

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 13:30 pm

Sudija_ocenjivac


Evo i mog doprinosa ovoj temi:


GLJIVICNE BOLESTI
- trihoficija
- favus
- aspergiloza


PARAZITSKE BOLESTI
prouzrokovane prazivotinjama
- kokcidioza
- toksoplazmoza
prouzrokovane glistama
- zeludacne gliste
- strongiloidoza kunica
- trihostrongilide-gliste tankih creva
- pasaluroza kunica
- trihuroza kunica
- veliki metilj
- mali metilj
- pantljicare kunica
- bobicavost kunica
- plucni vlasci kunica


BOLESTI PROUZROKOVANE SPOLJNIM PARAZITIMA
- suga kunica
- suga glave i tela
- suga u usima
- suga dlacnog meska
- krpelji
- jesenje ili zetvene grinje
- grabezljive grinje
- buve
- vasi
- komarci






Lilo

Dermatofitije- kožne mikoze ,lišaji su gljivićno oboljenje na koži koje uzrokuju dermatofiti-pripadnici roda Trichophyton i Microsporum Gljivićne bolesti kože utvrđene su u svih vrsta dom. živ. i ćovjeka.

Trifofitija-u kunića su promjene na koži najprije na glavi u podrućju nosnih otvora i oko očoju te na prednjim šapama.napadnuta mjesta su bez dlake ,koža je ljuskasta, bolest se širi dalje.promjene se teže vide u starijih kuniča. lijećenje -kupanje u fungistaticima,Griseofulvin -antimikotik -pre os ,te lokalna th. preporućuje se nespecifična th. vit.A ,smanjiti postotak rel. vlage promjena prehrane.Raskuživanje-klorni preparati,formalin,.Optimalna temp. za rast dermatofita je 15-46* a spore klijaju na 9 -45 *C. Klijanje pospješuje vlaga.Dermatofiti mogu ostati na životu u odbaćenim dlakama, ljuskicama i zagađenim nastambama 4-7 god.toliko za sada

CRVLJIVOST-kod kunića koji se drže upoluotvorenim nastambama mogu se javiti invazije od lićinki muhe Cuterebra cuniculi,muha polaže jajašca uz dlaku kunića iz kojih se razviju ličinke koje se ukopaju pod kožu gdje žive i razvijaju sei time nadražuju potkožje i izazivaju oteklinu.oteklina iritira kunića on je liže i gricka.pregledom se zapaža sićušan otvor na koži a ako je lićinka starija vidi se kroz otvor i mehanićki je treba istisnuti,ako neide ućini se mali rez i odstrani se lićinka.ranu isprati rivanolom i sl.PREVENTIVA-guste prozorske mreže,redovita kontrola kunića-ćešljanje i palpacija.




red Sonja


slika
Kod kunića,najčešće su dvije vrste gljivica:
- Trichophyton mentagrophytes – mogu živjeti bez simptoma na krznu kunića duže vrijeme
- Microsporum canis – zaraze se iz kontakta sa mačkama i psima nosiocima
Gljivice neće samo napasti epidermu,već mogu inficirati i korijen dlake,što dovodi do ispadanja,nastanka ranica,koje se suše i nastaju krastice ispod kojih je vidljivo crvenilo i upaljenost tkiva.Ako se ne liječi,otvara se put bakterijama što može dovesti do komplikacija i novih težih infekcija.
Važno je obaviti veterinarski pregled,testirati strugotine površine zahvaćene promjenom,te okolno tkivo pregledati UV lampom.
Od svih oblika liječenja,najteža je borba protiv gljivica iz razloga što je teško uništiti stanice gljivica bez da se ne ošteti zdravo tkivo,gljivica poput biljke raste na površini i gotovo u svakom slučaju ostaje prisutna u krvi,samo je pitanje što će ju s vremena na vrijeme potaknuti na novi rast i izbijanje na površinu,pa se tu jako pazi kod primjene bilo kojeg antifungicida da i nakon vidljivog ozdravljenja tkiva primjena ne prestane barem još 10-tak dana.
U Americi,najčešće se za liječenje gljivica kod kunića koristi lijek imenom
Griseofulvin,oralni pripravak,(drugi nazivi:Fulvicin,Grifulvin,Grisactin)-nikako ne primjenjivati kod skotnih ženki,i u vrijeme laktacije,uzrokuje deformacije mladunaca,a kod rukovanja obavezno je koristiti rukavice.
Kreme sa antifungicidnim djelovanjem koje se primjenjuju kod kunića :
- Intraconazole (Aronex Pharmaceuticals,USA) doza: 10 mg/kg jednom na dan kroz 15 dana
- Clotrimazole krema (Veltrim,USA)
- Miconazole krema (Conofite,USA)
Lezije (ranice) mogu se tretirati šamponima koji ima osnovni sastojak Keratolytic – on pomaže u omekšavanju i ispadanju krastica na koži

Kako spore gljivica žive dugo i teško ih je uništiti,jako je važno dobro sterilizirati i dezinficirati prostor u kojem kunić boravi.Najbolje je sve mekane površine dobro usisati,tkanine koje se mogu skinuti iskuhati i očistiti prostor parom.Nakon usisivanja,vrećice se moraju baciti i promijeniti filter na usisivaču.To je najmanje škodljiva opcija.No,može se dezinficirati i bilo kojim sredstvom na bazi klora, razrijeđenom u vodi u omjeru 1:10 i nakon toga dobro isprati i osušiti.Postupci dezinfekcije moraju se redovito primjenjivati za vrijeme trajanja liječenja kunića,a i nekoliko tjedana nakon završetka.




Lela

Ringworm ustvari nije nikakav worm već je kao što ste već napisali gljivica.
To je zarazno gljivično oboljenje koje zahvata skalp, tijelo(naročito prepone), stopala(znano kao atletsko stopalo) i nokte. Ime je dobilo po karakterističnom crvenom prstenu koje se javlja na koži inficirane osobe. Takođe se naziva i Tinea.

slika

Uzrokovan je sa nekoliko različitih gljivičnih organizama koji spadaju u grupu zvanu Dermatofiti. Različiti Dermatofiti napadaju različite dijelove tijela i uzrokuju različite tipove Ringworma:
• Ringworm skalpa (živi kod ljudi i kod životinja)
• Ringworm tijela (kod ljudi,životinja i u zemlji)
• Ringworm stopala tzv. atletsko stopalo (živi samo kod ljudi)
• Ringworm noktiju (živi samo kod ljudi)

Ringworm se tretira fungicidom.

Ljudi mogu dobiti Ringworm dirkektno ( dodirom sa zaraženom osobom ili životinjom) indirektno (dolaskom u kontakt sa predmetima sa kojim je zaražena osoba ili životinja prethodno imala kontakt) i rijetko putem zemlje.

Za prevenciju Ringworma potrebno je osigurati da sve zaražene osobe i životinje dobiju odgovarajući tretman, izbjegavati kontakt sa zaraženim, ne dijeliti vlastite predmete sa drugim osobama (češljeve, četke, šešire, ručnike, donje rublje ...), održavati prostor u kojem se boravi čistim.
itd.
Zadnja izmjena: zekili; pet lis 12, 2007 14:16 pm; ukupno mijenjano 4 put/a.
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 13:32 pm

GRINJE


Sudija_ocenjivac


ZETVENE - JESENJE GRINJE

Javljaju se u kasno leto ili pocetkom jeseni. Sitne su narandzasto-crvenkaste boje, zive saprofitski na livadama i pasnjacima, a njihove larve su ektoparaziti mnogih divljih i domacih zivotinja. Grinje se mogu naci na zovi, ogrozdu i drugom siblju, a kad je povoljna godina biljkama daju crvenkast sjaj. Larve kao domacine koriste gmizavce, ptice, male glodare i velike sisare. Prilikom masovnih pojava napadaju i coveka, narocito delove koji nisu pokriveni odecom.

Etiologija: Uzrocnik je Neotrombicula autumnalis, grinja jajastog oblika, velicine 0,2-0,5 mm. Poseduje 4 para nogu. Telo i noge su joj obrasli dlacicama. Larve se popnu na biljku i odatle bas kao i krpelji vrebaju zivotinju za koju se kace-domacina. Na svojim domacinima se hrane krvlju, limfom i koznim tkivom, koje rastvaraju pomocu fermenata iz svoje pljuvacke. Kada se posle 3-5 dana nasiaju, postaju duge 0,7mm i otpustaju se sa svog domacina. U tlu se pod povoljnim uslovima u roku od 5-6 tjedana preobrazuju u osmonugu nimfu velicine oko 1mm. Od nimfe preko 3 razvojna stadijuma nastaju odrasle grinje. Nimfe i odrasle grinje zivot provode na tlu i hrane se raznim otpadnim materijalima, malim clankonoscima i jajima insekata.

Epizootiologija: Jesenje grinje zive na vlaznim livadama, najvise uz recna korita. U kunicarnik se unose preko sveze pokosene hrane. Larve grinja napadaju one delove tela na kojima je koza tanka i fina. Na tim delovima larve se pricvrste pomocu gornje vilice, a u svom usnom aparatu poseduju cevcicu (stylostom) kojom usisavaju sokove i rastvoreno tkivo domacina. Neotrombikule (larve) pored uznemiravanja zivotinja predstavljaju opasnost od prenosenja tularemije, stafilokokoze i drugih virusnih i bakterijskih infrkcija.

Klinicka slika: Larve grinja najcesce se nalaze na glavi u predelu ociju, nosa i usiju, sa donje strane trbuha, unutrasnjih strana butina i oko polnih organa. Na ovim mestima se javljaju krvarenja u velicini zrna prosa, cvorici i bubuljice. Grinje prouzrokuju jak svrab, pa usled cesanja dolazi do povreda koze, gubitka dlake, otoka, sirih osipa po kozi, depigmentacije, a kod sekundarne infekcije i do pojave cireva. Promene na kozi mogu potrajati nekoliko tjedana i zavrsiti spontanim ozdravljenjem, ili uginucem usled sekundarne infekcije. Postoji mogucnost i ponovljenih napada jesenjih grinja.

Dijagnoza: Pouzdana dijagnoza se postavlja u laboratoriji pod mikroskopom. Posto larve brzo napustaju domacina, a promene vlasnik zapazi kasnije, cesto ih je tesko pokupiti radi slanja na ispitivanje. Diferencijalno dijagnosticki dolazi u obzir suga, krpelji i drugi insekti koji sisaju krv, kao i alergicne upale koze.

Borba: Suzbijanje grinja na zivotinjama moze se pokusati akaricidima na bazi estara fosforne kiseline. Kunicarnik temeljito ocistiti i dezinfikovati. Izbegavati hranu sa podrucija na kojim se grinje javljaju.

Evo ako Vam se ovo dopalo, za svaku gore navedenu bolest mogu napisati u zavisnosti sta koga interesuje.




GRABEZLJIVE GRINJE

Poznate su i pod nazivom krznene grinje. Zive na kozi kunica, pasa, macaka, lisica i poljskih zeceva. Prenose se u direktnom kontaktu. Kod ljudi posebno kod dece, mogu izazvati jak svrab i ekcem. Ljudi ih obicno dobijaju od macaka. U uzgoju kunica su bitne jer mogu biti prenosioci miksomatoze.

Etiologija: Grabezljive grinje ili Cheyletiella parasitovorax su paraziti kruskolikog oblika, velicine oko 0,35x0,25 mm. Telo im je obraslo dlacicama, a usni aparat snabdeven vilicnim pipcima u vidu snaznih kljesta za hvatanje plena. Nalaze se na ledjima i plecki kunica. Hrane se produktima koze i drugim koznim parazitima (Demodex foliculorum) koje nalaze na kozi domacina. Zenke polazu jaja prilepljene na dlaci kunica. Iz jaja se pposle 4 dana izmigolje larve, koje se preobrazavaju u nimfe, a nimfe u odrasle parazite. Celokupan ciklus razvoja traje 5-6 meseci.

Klinicka slika: Invazija grabezljivih grinja moze proci bez vidljivih znakova. Kod masovnog napada dolazi do ispadanja cuperaka dlaka, ali bez vidljivih promena na kozi, kakve se javljaju kod suge. Na napadnutim mestima se stvaraju "krljusti" u vidu suvog ekcema i oformi se kora. Kada dodje do sekundarne infekcije cedi se eksudat iz koze. Grabezljive grinje cesto se javljaju istovremeno sa sugom ili drugim ektoparazitima.

Dijagnoza: Grinje se mogu videti pomocu lupe ili pod mikroskopom. Za pravljenje mikroskopskog preparata treba sastrugati kozu na promenjenim mestima (ne duboko), ili koristiti lepljivu traku-selotejp. Sastrugane delove koze pre posmatranja razbistriti potapanjem u 10% rastvor kalijum hidroksida. Grickanjem napadnutih delova tela, od strane kunica, grinje i njihovi razvojni stadijumi mogu dospeti i u izmet.

Lecenje: Suzbijanje grinja vrsi se kontaktnim insekticidima u vidu masti, praskova, emulzija i sprejeva. Lecenje treba ponoviti 2-3 puta u razmacima od 7 dana.

Preventiva: Sastoji se u odrzavanju higijene u kunicarniku. Povremeno sprovoditi dezinsekciju u toku letnjih meseci. Ne dozvoliti pristup psima i mackama kod kunica.
Pored opisanih grinja kunice mogu napadati i druge grinje, posebno zivinske vrste, kada se kunici drze zajedno sa kokoskama. Pri tome su posebno agresivne crvene pticije grinje (Dermanysus gallinae), koje su masovno prisutne u toku letnjih meseci.
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 13:33 pm

BUHE i USI



Lela:

Tekuti i buhe su maleni kukci, sekundarno beskrilni i žive kao vanjski nametnici na koži toplokrvnih životinja. Oni pripadaju različitim redovima unutar razreda kukaca.

Tekuti pripadaju redu Phthiraptera - životinjske uši, a buhe tvore zaseban red Siphonaptera.


Red: Phthiraptera - životinjske uši

Nijhovi usni organi su vrlo specijalizirani ovisno o načinu ishrane. Prema tome ih dijelimo u dva podreda: Mallophaga - tekuti i Anoplura - uši. Kod tekuta su usni organi prilagođeni za grizenje rožnatih tvari, a uši imaju usne organe za bodenje i sisanje.

Tekuti žive kao vanjski nametnici na koži ptica i sisavaca. Tijelo im je spljošteno dorzoventralno i veličinom variraju od 0,5 do 10 mm. Na glavi se nalazi par reduciranih sastavljenih očiju. Nemaju ocele. Ticala su kratka, glavičasta, sastavljena od pet članaka, a kod mužjaka su često izmijenjena u organe za prihvaćanje. Na prsima se nalaze tri para kratkih nogu posebno prilagođenih za prihvačanje na domadara. U stopalu imaju 1-2 članka s 1-2 panđice (Slika 1). Usni organi za grizenje prilagođeni su za hranjenje perjem i dlakom, a rijetko krvlju domaćina (kao Menocanthus sp).

Tekuti nastanjuju uglavnom točno ođređeno područje tijela svog domadara. Tako naprimjer tekuti goluba vrste Colombicola colombae dolaze uglavnom na krilima goluba, dok je vrsta Goniocoles bidentatus prisutna na perju u području vrata.

Ženka polaže stotinjak jaja koja lijepi u redovima na perje i dlaku (Slika 1). Čitav razvoj traje 4-5 tjedana. Iz jaja se kroz 3-4 dana izvale nimfe koje u slijedećih dvadesetak dana prođu tri međuličinačka stadija do potpune zrelosti.

Predstavnici porodice Philopteroidae većinom su nametnici na pticama: kokoškama, golubovima, lastavicama, a Trichodectoidae na sisavcima. Njima pripadaju pasja (Trichodectes canis) i mačja tekut (Trichodectes subrostratus).

Za razliku od tekuta, uši su vanjski nametnici na koži sisavaca kojima sišu krv. Oni su također beskrilni, a njihovi usni organi preobraženi su za bodenje i sisanje. Predstavnici porodice ušiju Pediculidae vezani su za život čovjeka i majmuna. Vrsta Pediculus humanus živi na čovječjoj glavi gdje polaže svoja jaja poznata pod nazivom gnjide. Razvoj traje oko 25 dana. Uši i njihove ličinke su trajni nametnici i hrane se krvlju u svim razvojnim stadijima. Nametnici se prenose dodirom. Uši su prenosioci različitih bolesti pjegavca, rovovske groznice i dr. Čovjekov nametnik je i vrsta Phthirus pubis ili stidna uš koja se najčešće prenosi spolnim dodirom.

slika
Slika 1: a) Phthirus pubis b) Pediculus humanus c) i d) jaja e) prednja noga za prihvaćanje (Preuzeto iz: Romoser, S. William i sur.1998 )


Red Siphonaptera - buhe

Red Siphonaptera - buhe (grčki siphon - cijev, apteros - beskrilni) su nametnički kukci, sekundarno beskrilni u svim razvojnim stadijima. Tijelo im je bočno spljošteno. Koža je jako hitinizirana s mnogo četina (ctenidae) koje su češljasto nazubljene i upravljene prema natrag (Slika 2).

slika
Slika 2: Buha iz porodice Pulicidae
Photograph courtesy of Hamish Robertson, South African Museum
(Preuzeto iz: http://www.ru.ac.za/academic/department ... cidae.html)


Na glavi se nalaze kratka ticala od dva članka. Usni organi su prilagođeni za bodenje i sisanje. Odrasle jedinke se hrane sisanjem krvi sisavaca, a samo mali broj živi na pticama (manje od 10 %). Stražnje noge su prilagođene za skakanje (Slika 3). Neke buhe mogu skočiti i preko sto puta dužine svog tijela.

slika
Slika 3: Osnovni dijelovi stražnje noge buhe
(Preuzeto iz: http://www.ftexploring.com/lifetech/flsbws2.html)


Za razliku od tekuta, buhe mogu duže živjeti izvan domadara bez krvnog obroka. Ličinke buha su beznožne i imaju usne organe za grizenje. Žive u gnijezdima domaćina gdje se hrane truležom. Buhe imaju potpunu preobrazbu. Nakon dva presvlačenja ličinka se zakukulji i u povoljnim uvjetima čitav razvojni proces se završi za manje od mjesec dana (Slika 4).

slika

Slika 4: Razvojni stadiji buhe: a) jaje b) ličinka c) kukuljica d) odrasla jedinka
(Preuzeto iz: Romoser, S. William i sur.199


U svijetu je poznato preko 2000 vrsta buha, rasprostranjenih širom svijeta, gdje god ima sisavaca. Najveća raznolikost vrstama prisutna je u području umjerenog pojasa.

Porodica Pulicidae ima više vrsta među kojima su Pulex irritansi, obična buha, koja dolazi na čovjeka, mačja buha (Ctenocephalides felis), pasja buha (Ctenoceophalides canis) koja je nešto veća, Xsenopsylla cheopis, štakorova ili kugina buha koja je opasna za čovjeka jer prenosi kugu. Buhe nisu isključivo vezane za domadara tako da se na čovjeku mogu naći različite vrste.

Buhe su prenosnici različitih patogena kao što je bakterija Yersinia (Pasturella) pestis koja uzrokuje kugu i rikecija koja uzrokuje endemski pjegavac, te su prijelazni domadari za pasju trakavicu Dipylidium canicum, koja inficira pse, mačke i ljude.

LITERATURA
# Matoničkin, Ivo; Habdija, Ivan; Primc-Habdija, Biserka (1999): Beskralješnjaci - biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb.
# Romoser, S. William & Stoffolano, G. John Jr. (199: The Science of Entomology. McGraw-Hill, Boston.
# Alexander, John O'Donel (1984): Arthropods and Human Skin. Springer-Verlag, Berlin.

LINKOVI

* http://www.ucmp.berkeley.edu/arthropoda ... ptera.html
* http://www.earthlife.net/insects/mallopha.html
* http://www.faunistik.net/DETINVERT/PHTH ... phaga.html
* http://www.oznet.ksu.edu/entomology/ext ... LOPHA.html
* http://tolweb.org/accessory/%22Mallophaga%22?acc_id=457
* http://www.ucmp.berkeley.edu/arthropoda ... ptera.html
* http://www.fauna-iberica.mncn.csic.es/h ... t/insecta/ siphonaptera.html
* http://www.earthlife.net/insects/siphonap.html
* http://godofinsects.com/museum/small.php
* http://www.ftexploring.com/lifetech/flsbws2.html
* http://www.zin.ru/Animalia/Siphonaptera/index.htm
* http://www.ru.ac.za/academic/department ... cidae.html

preuzeto sa:
http://www.biol.pmf.hr/

autor texta:
Lucija Jelaska, prof. biologije i kemije
Zoologijski zavod
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb





Sudija_ocenjivac


BUVE KUNICA

Etiologija: Buve su insekti bez krila poznati kao ektoparaziti mnogih zivotinja i ljudi. U redu buva (Siphonaptera) postoji preko 800 vrsta, a kod kunica se najcesce javlja Spilopsyllus cuniculi. Pored kunica ove buve napadaju jos i zeceve, male glodare, lisice i macke. u literaturi se spominju nekih 25 vrsta buva nadjenih kod kunica. Na telu kunica buve se samo povremeno nalaze, a ostalo vreme provode u gnjezdu ili okolini, skrivene u raznim pukotinama. Telo kuniceve buve je pobocno spljosteno, dugo kod muzjaka 1,5mm, a kod zenke 2mm. Na telu buve se razlikuju glava, grudi i veliki ovalni trbuh. Celo telo je oblozeno cvrstom hitinskom kosuljicom tamno mrke boje. Na glavi se nalazi usni aparat snabdeven ubodno-sisajucom surlicom. Glava je povezana sa trodelnim grudima, od kojih svaki deo nosi po jedan par nogu. Kod buva je izrazito razvijen zadnji par nogu, pomocu kojih se buva krece u velikim skokovima. Na vratu imaju rasporedjen venac cekinja u vidu ceslja, koji pomaze pri identifikaciji. Buve poseduju rastegljiv trbuh sastavljen od elasticnih koznih zalistaka, pa moze da se siri i prima dosta krvi. U zadnjem delu trbuha nalaze se polni organi.

Ciklus razvoja: Zenke buva polazu jaja u nastanjenom gnjezdu kunica. Iz jaja se izlegu zuckasto-bele crvolike larve. One tu nalaze hranu u vidu raznih otpadaka i nesvarenog ostatka krvi, koji sa izmetom izlucuju odrasle buve. Naime, prilikom sisanja krvi, buve se uvek presisaju vise nego sto im je potrebno, pa visak izlucuju u prasini gnjezda. Izmedju kocenja kunica i perioda lezenja buva postoji stroga sinhronizacija, najverovatnije uslovljena na hormonalnoj osnovi. Samo kod buva koje sisaju krv od skotnih zecica pocinju da sazrevaju jaja, koja buve ubrzo zatim polazu. Tako se u isto vreme u gnjezdu nadju mladi kunici i larve buva. Posle trostrukog presvlacenja larve se upredu u cauru i tako nastaju lutke. U cauri prolaze jos 3 stadijuma razvoja, poprimajuci sve vise izgled odrasle buve i posle 3 tjedana izmigolje se kao polno zreli muzjaci i zenke. Pri optimalnim uvjetima celokupni razvoj buve traje oko mesec dana.
Buve i njihove larve u stanju su da gladuju mesecima, pa i do 3 godine. Ne podnose direktno suncevo svetlo, isusivanje i niske temperature. Zbog toga, posle blagih zima mozemo ocekivati najezdu buva i drugih ektoparazita, a posle ostrih zima manje ih ima.

Stetno delovanje: Buve svog domacina uznemiravaju sto prouzrokuje cesanje, upalu koze, malokrvnost, mrsavljenje i zaostajanje u rastu mladih. Uz to buve su glavni prenosioci miksomatoze. Posebna je opasnost u tome sto uzrocnici miksomatoze ostaju u buvi virulentni 6 meseci. Buve takodje mogu siriti tularemiju, Aujeszky-evu bolest, rikecije, stafilokoke i salmonele.

Borba: Sprovodi se zaprasivanjem kunica i okoline nekim od kontaktnih insekticida. Najcesce se koristi alugan puder sa 4,5% dejstvene materije. Posebnu paznju treba posvetiti unistavanju buva u kotilicama-gnjezdima, na podu i drugim skrovitim mestima. Dezinsekciju ponoviti posle mesec dana, kada se razvije nova generacija buva. Stari materijal od gnjezda najbolje je spaliti. Ne dozvoliti pristup stetnim glodarima i mackama u kunicarnik, odnosno u prostor u kom boravi kunic.


Pregledaj joj kozu tako sto ces rukom povuci kroz krzno suprotno od rasta dlake ili tako sto ces blago duvati u krzno tako da se ono rastvori do koze. Ukoliko vidis promene na kozi (ranice, crvenilo, perut) ili gamad (buve, vasi,grinje ili sugarce) postupi prema savetima. Posebno obrati paznju na mesta koja imaju finiju kozu (oko polnog organa), na pregibima, oko korena uha i na grebenu. Ali pre svega ne panici posto je normalno da se kunic ceska pogotovo ako je mlad i raste.
Zadnja izmjena: zekili; pet lis 12, 2007 14:02 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 13:37 pm

SUGA




Sudija_ocenivac


Šuga u ušima

ETIOLOGIJA: Sugu u usima prouzrokuje sugarac Psoroptes cuniculi sam ili u zajednici sa drugim sugarcem Chorioptes cuniculi. Specificni su za kunice, ali je zapazeno da se mogu preneti i na pse, macke i ljude. Suga usiju napada kunice svih uzrasta, a siri se narocito leti.

KLINICKA SLIKA: Sugarci nadrazuju kozu usne skoljke, prouzrokuju krvarenja i stvaraju debele krastave naslage u usima. Krastava masa koja je slicna testu, moze potpuno ispuniti usnu skoljku. Pomesana sa usnom mascu (cerumen) obrazuje lepljivu masu neugodnog mirisa, koja dovodi do zacepljenja usnog kanala. Sugarci prodiru sve dublje u usni kanal, ostecenja koze komplikuju se bakterijskim zagadjenjem (najcesce Staphylococcus aureus), pa kao posledicu imamo zapaljenje srednjeg uha. Kako je sve to blizu centralnog nervnog sistema, zapaljenje se prenosi na mozdane opne i na mozak. Oboleli kunici tresu usima, cesaju usi zadnjim sapama, drze glavu u iskrivljenom polozaju, imaju iskolacene oci, okrecu se u krug i prevrcu. Prilikom dodira usiju ispoljavaju bolnost.

DIJAGNOZA: Postavlja se na osnovu karakteristicnih promena u usima, a potvrdjuje mikroskopskim pregledom u laboratoriji.

LECENJE: Kraste razmeksati vatom natopljenom u vodonik peroksid ili ulje. Posle uklanjanja krasti (odstranjene naslage pazljivo pokupiti i spaliti) uho premazati kontaktnim isekticidom-najcesca je upotreba preparata koji sadrze insekticid, cerumenoliticke komponente, antibiotike i fungicide. Ovakav preparat dublje prodire u uho ubija sugarce i sprecava sekundarne bakterijske infekcije. U nasim uslovima mogu se upotrebiti preparati koji se koriste za lecenje i suzbijanje suge na ostalim delovima tela. Primenjuje se lecenje suge inijekcijama sa preparatom IVOMEC u dozi od 0,1mg na kg telesne tezine. Kod ove suge lecenje treba ponoviti 2-3 puta u razmaku od 6-10 dana, zbog generacija sugaraca koji se naknadno izlegu.

PREVENTIVNE MERE: Posle lecenja treba sprovesti ciscenje i dezinfekciju kaveza, kunicarnika i pribora. Koristiti let lampe ili butanski gorionik ili 2% rastvor kreolina ili 2% vruci rastvor masne sode i hlorni krec sa 2% aktivnog hlora. Prostorije u kojima je vladala suga moraju posle dezinfekcije ostati prazne najmanje 6 tjedana. Kod kupovine novih kunica pregledati usi , takodje i prilikom donosenja zenki na parenje.
Ukoliko kunic nema sugu u usima preventiva se sastoji u povremenom ciscenju usnog kanala mesavinom ulja i sumpora u prahu. Sugu u usima redje dobijaju ovnoliki kunici iz razloga sto je ulaz u usni kanal zasticen od upadanja prasine i drugih necistoca koje mogu sadrzati jaja ili druge razvojne stadijume sugarca.




Lady Stardust:


Šuga kod kunića

Iz knjige ''Kunicarstvo''
''Lijeci se jednostavno, tako da se ukljanjaju kraste ili naslage pamukom ili vatom namotanom na tanki stapic i natopljeno vodikov superoksidom. Nakon ukljanjanja krastica u promijejnena mjesta utrlja se jedan od dolje navedenih ljekova.
Mjesavina 2 dijela jodoforma, 10 dijelova etera i 25 djelova maslinova ili pamučna ulja, nanosi se svakih 6-10 dana dok se ne postigne potpuno izljecenje.
Mjesavina 1 dijela Canexsa i 3 djela mineralnog ulja ili biljnog, utrlja se svakih 6-10 dana dok se ukazije potreba.
Masti sumpornog cvijeta pokazale su se djelotvorne protiv suge. Tekuci parafin koji sadrzi 1% fenola ili neki benzil-benzoate preparata takodjer se primjenjuje. Vapneno-sumporna 5%-tna otopina, pripremljena od 1 dijela 30%-tne vapneno -sumporne otopine i 5 dijelova vode, utrlja se u zahvacene dijelove i oko njih i po potrebi se lijecenje ponavlja. Zahvacena mjesta mopgu se tretirati heksakslorciklohrksanom, vetalinom i neguvonom. Dok se tretira suga preporuca se nositi gumene rukavice.

Raskuzba kaveza, kavezne opreme, pribora i prostorije vrši se kipucom vodom, 2%tnim kreolinom, 2%tnom vrucom otopinom luzine, otopinom klornog vapna sa 2% aktivnog klora. Prostirku iz kaveza i prljavstinu spaliti. Kontaminiranu prostoriju poslije ciscenja i raskuzbe ostaviti praznu 60 dana ili barem 10 dana u krajnjem slucaju.''

Nadam se da ce ti pomoci. Mozes pitati i u poljoprivrednim apotekama oni sigurno znaju i mogu ti dati savjet.
Zadnja izmjena: zekili; pet lis 12, 2007 14:06 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 13:39 pm

KRPELJI i kako se rjesiti istih




Sudija_ocenjivac

Krpelji su spoljni paraziti (ektoparaziti) iz roda paukova (Arahniodea), koji svojim domacinima sisaju krv. Napadaju domace, divlje zivotinje i coveka. Kod masovnog napada iscrpljuju zivotinje i mogu naneti znatne stete zapatima kunica. Sisuci krv mogu preneti tularemiju, miksomatozu, morbus Aujeszky, brucelozu i dr. zarazne bolesti.

ETIOOGIJA: Kod kunica se najcesce nalazi krpelj Ixodes ricinus, okruglasti parazit spljostenog tela, braon do crne boje. Kad su gladni tanki su poput lista papira, a kad se nasisaju krvi postaju trbusasto ispupceni i crvenkasto-sive boje velicina je od 1,6mm do 4,8mm. Telo je kompaktno i ne razlikuju se glava, grudi i trbuh. Poseduju 4 para nogu, koje na poslednjim clancicima nose kandze i pijavke. Sa donje strane tela u jednom naboru nalazi se usni aparat u vidu ubodno-sisajuceg rilca (surle). Nemaju oci, ali razlikuju svetlo od tame, osecaju mirise i toplotu te tako pronalaze zrtvu. Krpelji imaju vise razvojnih stadijuma-svi sisaju krv, a ceo razvoj traje 3 i vise godina. Zivotni vek im je 18 godina, a mogu provesti mnoge godine u gladovanju. U toku zivota zenka polozi oko 2000-3000 jaja.

EPIZOOTIOLOGIJA: Krpelji najcesce napadaju u prolece. Stanista su im korovske trave, siblje, zbunje, ograde i drvece. Zadnjim nogama su zakaceni za travu, a prednjim se hvataju za zrtvu. U kunicarnik se unose travom, senom ili prostirkom. Kada dospeju na domacina traze skrovita mesta gde je koza najtanja predeo trbuha i unutrasnja strana butova. Na silu se nemogu skinuti vec se mogu samo otkinuti, tad glava ostaje u kozi i izaziva brojne komplikacije (gnojenje).

KLINICKA SLIKA: Na mestu ujeda krpelja dolazo do krvarenja, otoka i svraba. Dalji simptomi zavise od bolesti koje je krpelj mogao preneti ugrizom. Kod masovnih najezda krpelja moguca je pojava paraliza i smrtnih toxikoza od otrova iz pljuvacnih zlezda krpelja. Velika ostecenja koze i oziljci koji nastaju od sekundarno zagadjenih rana umanjuju vrednost krzna. Kod napadnutih zivotinja javlja se malokrvnost , jer 1 zenka krpelja u jednom sisanju posisa 600mg krvi.

DIJAGNOZA: Vide se golim okom i lupom. Larve imaju 3 para nogu, nimfe i odrasli 4, s tim sto nimfe nemaju polne organe.

BORBA: Kada se odstrani krpelj sa domacina najbolje ga je spaliti. Da bi se skinuli moraju se omamiti premazivanjem petrolejem, terpentinskim uljem, glicerinom ili kontaktnim isekticidom-krpelj na zadnjem delu tela ima disajni otvor i posto se on zacepi nekilm od pomenutih preparata krpelj opusti kandze i pijavke i moze se izvuci zavrtanjem suprotno od kretanja kazaljki na satu! Istovremeno treba sprovesti dezinsekciju kaveza pomocu let lampe ili butanskog gorionika. Borba protiv krpelja u prirodi je gotovo nemoguca posto poseduju sirok spektar domacina. Za preventivu su dobri svi kontaktni isekticidi.




tiki-vz


jučer sam s puficom išla u šetnju po nekom polju i ulovio joj se krpelj za uho...

to se rješava ovako:

prvo, hitno zeca u kuću, jer možda ima još krpelja koji se nisu uhvatili.

drugo, uzet ručnik i stavit ga ispod zeca ili zeku stavit na otvoreno, malo ga posušiti s fenom, da otpuhne krpelje koji se nisu stigli primit (ako ih slučajno ima).
-ako ne voli fen, a voli vodu, može ga se istuširati ili malo s ručnikom jače protrljat (ne prejako!)

treće, uzeti alkohol ili ulje i stavit ga na malo wc papira ili vaticu ili gazicu, i to stavit na krpelja na par minuta, to će ga omamiti.

četvrto, uzeti pincetu, namočiti je u alkohol, i lagano primiti krpelja i povlačiti ga LAGANO lijevo-desno

peto, dodavat koju kapljicu ulja ili alkohola dok krpelja lagano potežete, tako će brže popustiti

šesto, kad iščupate krpelja, brzo ga zgnječite, a onda provjerite da li mu je slučajno usni aparat ostao u koži zeca - izgleda ko mala crna točkica
-ako ste sve dobro i pažljivo radili, nebi smjelo bit crne točkice u koži
-ni slučajno ne probati istisnuti usni aparat, jer NE IDE, budući da je to mala čeljust koja se i dalje čvrsto drži u koži

sedmo, mjesto otkud ste iščupali krpelja još jednom dezinficirat s alkoholom

osmo, ako niste sigurni da to možete napraviti, vodite svog zekana ODMAH veterinaru, prije nego se krpelj nahrani i postane velik (isto vrijedi u slučaju da je usni aparat ostao u zekanu)

deveto, nagradite zekana s nekom poslasticom i malo ga pomazite

i na kraju, metoda se može upotrijebiti na svim živim bićima, poslastica na kraju je obavezna (da se zaboravi pretrpljeni strah od male zločeste ružne bube)
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 14:13 pm

KRASTAV NOS I USNE



BRANIMIR

Imamo patuljastog kunića starog 4 mj. Stvorile su mu se kraste na njuškici, te je suha, sva raspucala i otečena. Nije pomogao posjet Klinici za male životinje-primio je 5 injekcija antibiotika i mazali smo Rivanolom. Na klinici mu je sve očišćeno i dezinficirano, ali se pojavilo ispočetka. Apetit mu je dobar i ponaša se veselo - koliko je to uz ovaj problem moguće. Hitno molim za pomoć i zahvaljujem unaprijed!





Bongica


a sam moju zečicu jedva izlječila od tih krastica, kao prvo naprimala se stotine inekcija, antibiotika, antihistaminika...Ali najneugodnija situacija su bile upravo te krastice, to je izgledalo više nego strašno, uglavnom sam to toplom vodom ispirala dok ne omekšaju, pa sam ih polako skidala sa njuškice, par dana je znalo biti super, a onda opet iznova... ...ali nakon nekog vremena nestalo je ko rukom odnešeno, sad ni traga od toga već skoro dvije godine...Moj savjet ti je da budeš uporan i nebi bilo loše da ojačaš zeki imunitet sa nekim vitaminčićima, mojoj Bongici se to počelo povlačiti baš kad sam joj počela vitamine davati... Krastice su skroz nestale, al je ostalo kihanje i okice joj znaju često suziti, sve u svemu, dijagnoza kod moje zečice je: ALERGIJSKI RINITIS...!




BRANIMIR

konačno smo dobili Normin nalaz, doduše još ne sa 100% sigurnošću, ali doktorica s veterinarskog fakulteta kaže da je 95% sigurna da se radi o Microsporum canis. Sigurna potvrda će biti sljedeći tjedan jer od uzimanja uzorka moraju proći 2 tjedna. U međuvremenu Norma je dobivala vitamine (Gerivit) i bila poprilično nervozna (a tko ne bi bio). Mi smo joj pokušavali pomoći koliko smo mogli - maženjem, češljanjem, tepanjem i bombonićima. Doktor Brajko danas radi poslije podne i tad ću ga nazvati da se dogovorimo o početku i načinu terapije. Nadam se da su vaši zečići dobro!

Čuo sam se sa dr. Brajkom i dobio sljedeći naputak:2-3 dana, 2-3 puta dnevno mazati Betdin jodom, a nakon toga sljedećih 10-14 dana Lamisil kremom. Napomenuo je da zbog toksičnosti treba pripaziti da zeko to ne liže. Odmah startam s liječenjem.





MAJA

To oboljenje kunića posljedica je dodira nosa i usana s prljavštinom, kao i kod mokraćnih grizlica, ali i zbog konzumiranja noćnih peleta( izmeta ). Upaljena i nadražena koža može se i inficirati naknadno.
Sluznica nosa i usta oboljelih kunića je upaljena i raspucala. Koža nosa i usta zedebljala je s kruštavim krznom. Koža puca, a od iscjetka se stvaraju žućkaste ili smeđe kraste.
Liječi se kao i kavezne grizlice, tj. zahvaćeno mjesto pere se mlakom vodom sa sapunom i blagim dezinficijensom, te premazivanjem lanolinom. Životinji treba pružiti udoban smještaj. Za inficirane slučaje uzima se uljana otopina 150 000 IJ G-procain-penicilina koja se daje u mišić. To je obično doza za kunića teškog 4,5 do 5kg i do izlječenja dolazi za par dana. Uz liječenje treba ukloniti i uzrok oboljenja. Oboljenje se sprečava tako da se kavez i kavezna oprema drže u sanitarnim uvjetima.

IZ KNJIGE "KUNIĆARSTVO"- Antuna Gjurića
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 14:18 pm

MYIASIS – NAPAD MUHE NA KUNICA



zekili:

Zapazeno je da je myiasis infekcija cesca tijekom dugih, vlaznih i vrucih mjeseci, a veze se uz veliki broj insekata koji ljezu svoja jaja u kozu sisavaca.

Kunice napadaju Lucilia Sericata calliphora sp., zelena mesnata Wohlfahrtia sp. , uobicajena Callitroga sp. te Cuterebra koja je videna samo u Americi.

Sve muhe privlace losi higijenski uvjeti, tj. lose odrzavana gajba i prostor u kojem kunic boravi ili sam kunic koji je zapusten.

Posebna paznja mora se posvetiti kunicima sa dentalnim i probavnim bolestima, onima koji pate od prekomjerne tezine, zatim onima koji imaju ne tretirane infektivne rane, te kunicima koji su na neki nacin hendikepirani (frakture, artritisi, spondiloza..) Kunici sa ovakvim problemima nisu u mogućnosti odrzavati svoje krzno i straznjicu cistu, sto privlaci muhe. Vlasnici koji imaju zivotinju sa ovakvim problemima trebaju ju svakodnevno, vise puta cistiti kako bi ju zamjenili u tom poslu.


slika
paralizirani kunic i fekalna kontaminacija na kozi (strelice)


OVAKO IZGLEDAJU JAJA MUHE
slika slika
Ove muhe legu svoja jaja u kozu kunica koja je uprljana izmetom ili dijarejom, u kozu iziritiranu mokracom te u netretirane infektivne rane.


slika
ljevo: muha Lucilia Sericata
sredina: larve
desno: kukuljica



Larve koje izlaze iz jaja, cim izadu, pocnu kopati te tako ulaze u meso kunica koji ih nosi. Posljedice su septikemija (otrovanje krvotoka)i sok koji veoma brzo vode do smrti.

Prvi znakovi myiasisa vidljivi su u podrucju oko anusa, a u kasnijoj fazi larve se sele u bocnu stranu kuniceva tijela.

Preventivne mjere su osim drzanja kunica u urednom higijenskom okruzenju, utvrdivanje uzroka dijareje i ostalim gore navedenim problemima. Svakodnevno pregledavanje «kriticnih podrucja» OBAVEZNO je kod kunica koji pate od digestivnih poremecaja, gojaznih kunica, te onih sa nekim hendikepom. Krzno se mora redovito cetkati kako bi se uocile moguce larve. Preporucljivo je prozore zastiti kako muhe uopce ne bi mogle doci u kontakt sa kunicem. Dodatna zastita nije preporucljiva (smrtonosni Frontline). Veterinari spricaju ovce kako bi ih zastitili od napada muha, no niti jedno sredstvo nije registrirano kao sigurna zastita za kunica, pa svako eksperimentiranje za njega moze biti kobno.






SIMPTOMI

Rani simptomi obicno nisu vidljivi. S vremenom kunic postane depresivan, slab, slabo pokretljiv, gubi na tezini te pokazuje znakove paralize. U toj fazi simptomi postanu vidljivi, larva duzine 1 cm izlazi sa straznim dio svog tijela kroz kozu.

U tezim slucajevima primjecena je alopecija (opadanje dlake). Koza je upaljena, ostecena sa znakovima nekroze (morfoloske promjene u tkivima uzrokovane stanicnom smrcu) koja je pracena smradom amonijaka. Kasnije se larve izlucuju kako bi uzrokovale smrt stanica te truljenje mesa.

Moguce su migracije larvi, a zabiljezene su migracije u dusnik. Posljedica je edem larinksa koji blokira zrak koji treba doci do pluca. Naravno, to moze biti popraceno nakupljanjem sluzi te nabubrivanjem ezofagusa (Jednjak; cijev koja spaja zdrijelo i zeludac)


PAZNJA: OVA SLIKA MOZE BITI UZNEMIRUJUCA
http://img259.imageshack.us/img259/6644/259085463jk.jpg
Slika prikazuje tesko ozljedenog kunica. Ovaj kunic je pokazivao simptome ozdravljenja, no iako mu je pruzena sva potrebna medicinska pomoc nije uspio prezivjeti






DIJAGNOZA

Povijest bolesti te simptomi su obicno dovoljni za pravilnu dijagnozu.






LJECENJE

Krzno je potrebno pazljivo maknuti sa zarazenog mjesta, te svaku larvu pomocu pincete u cjelosti izvaditi iz kunica, pazeci pritom da se ne dodiruje koza kako bi se izbjegle dodatne iritacije.

Rana se ispire sa sterilnom slanom otopinom, antiseptickom otopinom (jodnom otopinom ). Ako su sve larve izvadene nije potrebno dodatno ispiranje intsekticidnom otopinom.

Nenormalnim migracijama larve mogu dospjeti duboko u kozu ili u vitalne organe.
Tada su dostupne tri opcije:
- injekcija IVERMECTINA (400 µm/kg, potkozno). Obavezan je stalan nadzor jer prilikom smrti larve izbacuju toksine koji mogu biti faatalni. Unatoc kontroverzama, ponekad se zarazenoj zivotinji daju kortikosteroidi kako bi se smanjile otekline.
- Injekcija DORAMECTINA (o.3 mg/kg, potkozno)
- KIRURSKO ODSTRANJIVANJE , pod anestezijom zbog nenormalnih migracija ili infekcije Cuterebra spp.

U tezim slucajevima myiasis infekcije daju se antibiotici koji pomazu u borbi protiv ostalih infekcija rane te koji sprecavaju sepsu koja moze biti fatalna za kunica.

Davanje ljekova protiv bolova je neophodno.

Kada zarazeni kunic prestane jesti, obavezno je davanje hrane na spricu, te potkozna fluidna terapija kako bi se sprijecila dehidracija.

Kupanje sa antiseptickim ili intsekticidnim sapunica NIJE PREPORUCLJIVO. Kupanje je veoma stresno za kunica, panika nastupa cim se krzno smoci vodom, a usljed panicnog napada zabiljezeni su SRCANI NAPADI pa i SMRT. Takoder, iskakanjem iz kade, kunic može strgani kosti ili kicmu.

AKO JE KUNIC OZBILJNO ZARAZEN , potrebno je razmisliti o eutanaziji.




VIDEO - sve o bolesti i ljecenju:

http://www.medirabbit.com/Video/Vet/Fly ... oria_1.mov

http://www.medirabbit.com/Video/Vet/Fly ... oria_2.mov


izvori:

TEKST:
http://www.medirabbit.com/

SLIKE:
http://www.medirabbit.com/

http://www.justbajan.com/
Zadnja izmjena: zekili; uto sij 13, 2009 18:02 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb

PostPostao/la zekili » pet lis 12, 2007 14:20 pm

PASSALURUS AMBIGUUS - gliste


zekili

Ovaj parazit poznat je još i pod imenom Oxyuris ambigua. To je uobicajen, rasprostranjen po svijetu parazit koji može zaraziti kako divlje tako i kucne kunice. Uobicajena je samo – infekcija tj unosenje jaja gutanjem uz hranu. U ranoj fazi Passalurus spp. se obicno nalazi u sluznici tankog crijeva dok se odrasle gliste smjestaju u prednji dio crijeva te u debelo crijevo kunica.

U pravilu jaja proguta sama zivotinja. Jaja imaju plosnatu povrsinu, a velicine su 100*43 µm. Tijekom razvoja, larve se izlegu iz jaja i razvijaju u sluznici tankog crijeva, nakon cega nastavljaju sa razvojom sve dok se ne razviju u odrasle gliste.



slika
jaja Passalurus ambiguus



Odrasle gliste razlicitih su velicina, tj muske gliste su manje (+,- 5mm) dok su zenske vece(+,- 10 mm). Zenke ovih glista karakterizira dugo i usko tijelo, sa otprilike 40ak kruznih ovoja. Cini se, da zenke ostavljaju jaja u blizini anusa. U jednom kunicu ove gliste zive oko 106 dana.






Klinicki znakovi

Cak i u slucaju teske infekcije obicno nisu prisutni klinicki znakovi koji upucuju na postojanje Passalurus spp. u kunicevom tijelu. U kunicu se odjednom može nalaziti preko 1000 parazitskih glista. Jaja, a ponekad i same odrasle gliste mogu se primjetiti SAMO u izmetu kunica, ne i oko anusa. Vazno je zapamtiti da zenke – gliste koje se razvijaju kod anusa kunica sadrze jaja u fazi gastrule te se mogu dalje infektivno razvijati u kunicevom okruzenju.

Prisutnost sluzi u izmetu kunica, obično u obliku konca, je pokazatelj pristnosti crijevnih glista.

Prisutnost glista u kunicevom izmetu povezuje se slučajevima crijevnih napada, uz pratnju statisa, teske boli i gasova.

Na nekropsiji, Passalurus spp. gliste su nadene u lumenu crijeva, gdje je također uocena velika prisutnost sluzi. Mjesta gdje su gliste boravile bila su veoma upaljena te su uocene distroficne promjene, no najvise upalnog podrucja i promjena uoceno je u crijevima. Nadalje, znakovi vaskularne distrofije zabiljezeni su u jetrenim i bubreznim parenhima.

slika
ljevo i u sredini: sluzava izlucevina u izmetu, u obliku koncica
desno: ziva glista u izmetu kunica







Dijagnoza

Prisutnost crijevnih parazita potrvrduje se tzv fekalnim flotacijskim (plutanje, plivanje) testom. U rijetkim slučajevima fekalni flotacijski test može biti negativan.
Kod zarazenog kunica koji se ne ljeci ubrzo se nakon pojave sluzavih niti u izmetu mogu pojaviti i zive gliste.






Ljecenje


PIPERAZINE ADIPATE
- 20O mg/kg oralno
- ponoviti za 14 dana


FENBENDAZOLE
- 10 - 20 mg/kg oralno
- ponoviti za 10 – 14 dana


THIABENDAZOLE
- 100 - 200 mg/kg oralno
- jedan tretman

ili

- 110 mg/kg oralno jedan tretman + 70 mg/ kg za osam doza


MEBENDAZOLE
- 20 - 50 mg/kg oralno
- jedan tretman


OXIBENDAZOLE
- 15 mg/kg oralno
- ponoviti za 14 dana


IVERMECTIN
- 0.4 mg/kg oralno
- POTPUNO JE BEZUSPJESAN!







izvori:

TEKST:http://www.medirabbit.com/

SLIKE:http://www.medirabbit.com/
Avatar
zekili
Moderator
Moderator
 
Postovi: 5508
Pridružen/a: čet lis 11, 2007 21:38 pm
Lokacija: zgb



Natrag na Prva pomoć




Trenutno korisnika/ca: / i 2 gostiju.


HR (CRO) by Ančica Sečan
cron