Sušena djetalina

[altan]

evo buduci da me zanimalo jel bolje sijeno koje donesem s vikendice - zeleno, mekane travke, tanje, raznovrsnije ili sijeno kojim se trpaju, a dobila sam ga od jednog covjeka u Istri (iako mislim da je to zapravo slama ) -zuce, tvrde, deblje slamke, jednolicno nasla sam ovaj tekst na internetu:
http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/bs/ ... otinje.pdf
ANIMALNE ZNANOSTI, Hrana za životinje, Prof.dr. sc. Darko Grbeša
Tradicionalni način konzerviranja zelenog krmnog bilja je sušenje i skladištenje u formi sijena. Cilj spremanja sijena
je (1) pokositi zelenu masu u optimalnom stadiju razvoja koji osigurava maksimalni prinos hranjiva bez štete po
slijedeći usjev, (2) i sušenjem smanjiti sadržaj vlage zelene krme sa 65 - 85% na 15-20% čime se zaustavlja
aktivnost biljnih i mikrobnih enzima koji kvare zelenu masu.
Tipovi sijena
Sijeno se sprema od leguminoza, trava i cijelih biljki žitarica. Najkvalitetnije sijeno je od lucerne, a zatim od
djetelinsko-travnih smjesa. Sijeno cijelih biljki žitarica pokošenih u zelenom stanju kada je zrno u mliječno voštanoj
zriobi ima visoku hranjivu vrijednost. Sijeno leguminoza ima višu hranjivu vrijednost nego sijeno trava i cijelih
biljka žitarica. Općenito, sijeno leguminoza sadrži dva do tri puta više proteina i kalcija, te više topljivih i
nestrukturnih ugljikohidrata, beta karotena i vitamina E nego sijeno trava i žitarica.
Stadij zrelosti
Stadij zrelosti ima najveći utjecaj na kemijski sastav, hranjivost i konzumaciju sijena. Zelena masa za
sušenje se obično kose u kasnijem stadiju razvoja nego za spravljanje silaže, a pogodna zrelost se razlikuju između
vrsta biljaka.
Spremanje sijena
Pri spremanju sijena pod djelovanjem topline sunca i vjetra smanjuje se sadržaj vlage sa 70-90% u
pokošenoj masi na 15-20% u sijenu. Točna količina do koje se mora smanjiti sadržaj vlage u biljci ovisi o stadiju
rasta, kemijskom sastavu i vremenu košnje. Zrele krmne biljke koje sadrže malo šećera koji može oksidirati i
uzrokovati samo zapaljenje sjenika mogu se čuvati na vlazi 15 - 18%. Suprotno, nezrele lisnate krmne biljke koje
sadrže visoki sadržaj šećera, moraju sadržavati manje od 12% vlage da bi se izbjegao rizik zagrijavanja i pljesnivosti.
Pri spremanju sijena od mladih biljaka s 80% vlage treba odstraniti 3,5 t vode/ha da bi se dobila jedna tona suhog
sijena sa 12% vlage.
Na polju sušeno sijeno može se balirati sa do 25% vlage.
Sušenje se odvija u sljedećim fazama.
Provenjavanje
Provenjavanjem je početna faza sušenje tijekom koje se iz pokošene mase gubi sva slobodna i dio vezane vode.
Tijekom ove faze biljka još živi, ali kako se gubi voda tako prvo umire donje lišće a zatim ostale stanice.
Provenjavanjem prestaje kada biljka izgubi sposobnost transporta vode turgorom. Tijekom prvog dana
provenjavanja može ispariti do 75% od prisutne vlage u zelenoj masi. Voda lagano izlazi kroz otvorene puči i
košnjom razrezane površine biljke. Na taj način se smanji sadržaj vlage na oko 65%. U ovom prvom stadiju
sušenja znatno više ispari voda iz listova, peteljke i razrezanih dijelova biljke nego iz stabljike. Nakon ove faze kada
je otparena slobodna voda i kada se zatvore puči sušenje je sporo jer se odstranjuje voda vezana sa hidrofilnim
spojevim: ugljikovodicima, pektinima i pentozanima u stanici. Pri istim uvjetima zadržavanje vode zavisi o: vrsti i
sorti biljke, stadiju razvoja i uvjetima sušenja. U pravilu leguminoze otpuštaju teže vodu nego vlataste trave
(72:27-42 h).Naročito teško otpušta vodu lucerna. Provenjavanjem traje 4-6 h, na dulje 12 h.
Dosušivanje
Druga faza sušenja-dosušivanje počinje nakon umiranja stanica. U stanici djeluju samo enzimi koji dišu i razlažu
organski sastojci. Vlaga se odstranjuje sporo i to sa 60-65% na 30% i to stoga što vlaga mora izaći iz unutrašnjosti
stabljika i velikih dijelova biljke. Sušenje se ubrzava okretanjem biljaka. Velike su razlike u brzini i obujmu gubljenja
vode između dijelova biljke. Lišće se suši znatno brže od stabljike. Lišće je skoro suho a stabljika je vlažna. Osobito
je velika razlika u brzini sušenja lista i stabljike lucerne i crvene djeteline. Ova faza traje 3 dana
Prosušivanje (GD)
Završna faza sušenja je smanjivanje vlage s 30% na skladišnu razinu i jako ovisi o vremenskim uvjetima (vlažnost
zraka, kiša).U tom stadiju se sporo otpušta voda i trune se male čestice, osobito lista. Za odstranjivanje vode -
Provenjavanjem biljke na polju, bitno je toplo, sunčano i vjetrovito vrijeme i relativna vlažnost zraka. Ukoliko je
relativna vlažnost zraka oko 80%, povećava se sadržaj vlage u prosušivanoj masi na 20%. Brzo odstranjivanje
vlage - evaporacija je važna za zaustavljanje disanja biljke (respiracija) i aktivnost mikroorganizama na biljci koji
"jedu" suhu tvar sušene mase, stvaraju toplinu i kvare sijeno. Sušenje sijena traje od 3 dana do tjedan dana.
Kvaliteta sijena
Kakvoća sijena je stupanj vrsnosti ili proizvodne vrijednosti koju sijeno posjeduje u animalnoj proizvodnji. Pod
kakvoćom se podrazumijeva hranidbena vrijednost sijena. Hranidbena vrijednost se mjeri: (1) sadržajem hranjiva -
kemijski sastav, (2) probavljivosti, (3) učinkovitošću iskorištenja i (4) palatabilnosti.
Najtočniji način mjerenja hranjivosti sijena je pokus na proizvodnim životinjama. Medjutim, on je skup, spor i nije
praktičan. Hranjiva vrijednost se može procijeniti i organoleptičkim pregledom sijena.
Vizualni pregled
Iako vizualni pregled sijena nije tako pouzdan kao kemijska analiza, on je još uvijek osnova vrednovanja sijena
prilikom kupovine i prodaje. Obuhvaća procjenu lisnatosti, boje, mekoće, podatnost, prisutnost toksičnih i
nepoželjnih biljaka, prisutnost plijesni i prašine.
Lisnatost
List sadrži visoku koncentraciju hranjiva i energije. Dvije trećine cijele biljke nalazi se u listu. Gubitak lista zbog
zrelosti biljke, trunjenja lista tijekom okretanja, baliranja, skupljanja i transporta sijena smanjuje njegovu hranjivu
vrijednost. Ovo su razlozi zašto je lisnatost važan kriterij kakvoće odnosno hranjive vrijednosti sijena.
Boja
Svijetlo zelena boja je pokazatelj dobrog sušenja sijena. Takvo sijeno je visoke palatabilnosti i sadrži visoku
koncentraciju beta karotena. Svaka promjena od svijetlo zelene boje pokazatelj je gubitka od hranjive vrijednosti
sijena.
Strani materijali
Korovi i slame imaju nisku hranjivu vrijednost. Smeće, kao što su komadi žice, mogu ozlijediti životinju tijekom
gutanja. Općenito, prisutnost stranih materijala smanjuje palatabilnost, što znači da životinje manje jedu takvu
hranu i imaju nižu proizvodnju.
Miris
Miris svježe pokošenog sijena je standard. Svaki drugi miris, kao što je miris plijesni ili gnjilenja, je pokazatelj niže
hranjive vrijednosti. On je uzrokovan previsokim sadržajem vlage ili je sijeno pokislo. Neugodan miris smanjuje
uzimanje sijena, a plijesnivi je pokazatelj mogućeg sadržaja mikotoksina koji oštećuju zdravlje životinja i ljudi.
Kemijske promjene autolizom ili respiracijom
• Djelovanjem mikroorganizama - ako se sušenje sijena produži počinju djelovati bakterije i gljivice koje se
nalaze na zelenoj masi. Bakterije fermentiraju šećere i proizvode male količine octene i propionske kiseline, a
plijesnivo sijeno je nejestivo, opasno po zdravlje životinje zbog mikotoksina i može izazvati požar. Sijeno zaraženo
aktinomicetama može izazvati alergije u farmena.
Oksidacije
Tijekom sušenja - provenjavanja krme na polju dolazi do oksidacije koja smanjuje sadržaj karotenana na samo 2 -
20 mg. Isto tako, oksidiraju se nezasićene masne kiseline. Medjutim, produljeno sušenje na suncu povisuje
koncentraciju vitamina D jer zračenje pretvara prisutni ergosterol u vitamin D.
Ispiranje
Kiša ispire vodotopljivi - visoko hranjive sastojke iz zelene mase. U pravilu, kiša smanjuje sadržaj visoko topljivih
minerala, šećera i dušičnih spojeva, što rezultira povećanjem sadržaja vlakana i smanjenjem probavljivosti krmiva.
Pokisnuta masa je povoljni medij za razvoj plijesni.
Gubici
Gubici tijekom spremanja i sušenja sijena variraju u širokom rasponu od 15 do 100% od početne suhe mase
zelene krme. Sušenje u relativno dobrim uvjetima uzrokuje znatno manje gubitke koji iznose oko 15-18%, ali kiša
povećava gubitak do 30 %, a u izrazito lošim uvjetima sušenja može biti izgubljena sva hranjva krme. Prosječni
gubici u proizvodnji sijena su procijenjeni između 24 i 28% ST. Većina gubitka se dogodi za vrijeme skidanja,
sušenja i transporta krme, a samo 5% za čuvanja sijena

[zekili]

u ovim tekstovima je sve tako lijepo objasnjeno kaj se sijena tice:)

http://www.zecovi.net/prehrana/Prehrana.html (dio o sijenu)
http://www.zecovi.net/prehrana/Sijeno.htm

[altan]

ma kad sam ja tutlek..nikad ne idem na pocetnu stranicu vec u favoritsima kliknem na forum..ovaj jedan link sam vidjela, a drugi nisam..uglavnom mislila sam da tekst ne bi bio na odmet..al pogledat cu i ove linkove naravno

[altan]

super su linkovi..procitala..samo mi nije jasan dio sta se tice zubi..zar one tvrde travke ne bi trebale biti bolje za zube?
sad ne znam sta da radim..dali da opet uzmem to sijeno/slamu od tog lika (jer se u njemu dave) ili da nekako pokusavam s drugim zelenijim (Lady mi je dala hrpu..mislim da je od Lilo to i Ars mi je dala neko)? jel velika razlika u hranjivosti? ono ne zelim da mi zeci jedu srot..(ono skroz zeleno s vikse momentalnom nemam jer se kosi samo to malo dvoriste sto imamo)

[zekili]

sve sto zeko mora zvakati i prebacivati s jedne strane kutnjaka na drugu je dobro za njihovo trosenje, no sijeno je zdravo, ima veliku prehrambenu vrijednost:)
slama ne bi trebala ciniti osnovnu prehranu kunica, ona se koristi za stjelju vise. u njoj nema nekakve velike prehrambene vrijednosti.
dobro sijeno prepoznas po tome sto je puno biljcica, jako mirisi i ne znam..jednostavno znas:D
zeko kada papa sijeno (koje je isto puno tvrdih stabiljcica) mora "prebacivati i mljeti" pa trosi kutnjake:)
ako imas mogucnosti naberi i osusi trputca..i listice i cvijet..ludi su za njim, a jako je zdrav..cupa je lud za uskolisnim
cim padne kisa livade su ga pune..a sada je takvo vrijeme..idealno za spremanje zimnice :)

pa nabaci slicku te "slame" koju vole, da vidimo kaj je unutra:)

evo ovo je slama..jel to vole?

[altan]

evo to je to sijeno/slama


ovo je s vikse, al njega sad nema


fotke su malo lose jer su slikane mobom

[zekili]

ovo prvo je slama
odluci se ipak za ovo drugo tj jos bolje kaj ti je lady dala od lilo..jako je dobro ovogodisnje:)
ps. pleklasni su

[altan]

evo i sad se trpaju tim..a zelenije im stoji u sjenalici..i stoji..i nitko ga ne dira (sam ne znam jel to ono od ars ili ono od Lady/Lilo)
hvala

[ars]

Moje ti je od naturahay, to sam uzela nakon sto sam od siga dobila jednu vrecicu na poklon, nakon sto je lola iza operacije i bez jednog zuba pojela tu kilu u rekordnom roku. Ne moram napominjat da inace ratujem s njom oko sijena,jel.. :/ meni je to njihovo fakat prvoklasno, al ne znam sta je ako ti ga nece.. Meni su jeli, doduse nisam stigla pratit jer smo par dana nakon sto su mi dostavili presli na svoje domace u kojem se dave.

[altan]

ma ne znam..moji se trpaju tom slamom

[renata]

Altanice, mislim da to kaj tvoji jedu gore na slici nije slama nego prvi otkos trave, dakle sijeno. Prvi otkos nije bogat biljem, vlati su dugačke, široke i već prije košnje prilično žute.

Za zekane je najbolji 3 otkos odnosno otava ili čak 4-ti, a to je otavić. Otavić se kosi ovih dana, samo da kiša ne padne i ne zezne stvar.

[altan]

Altanice, mislim da to kaj tvoji jedu gore na slici nije slama nego prvi otkos trave, dakle sijeno. Prvi otkos nije bogat biljem, vlati su dugačke, široke i već prije košnje prilično žute.

Za zekane je najbolji 3 otkos odnosno otava ili čak 4-ti, a to je otavić. Otavić se kosi ovih dana, samo da kiša ne padne i ne zezne stvar.

pa zato se i mislim cijelo vrijeme jel je sijeno ili nije..jer dobila sam jednom slamu i imala je i drugciji miris i bila je zuca

[ars]

Ja ovako ne vidim fotke ali ti mogu reci da je slama sva siroka, zuta i jednolicna i prije svega nekako mekana, i kad je suha. Kad ju poprsces vodom ima onaj smrad kao mokar pas, ne znam kako bih drugacije usporedila. Mi smo ostali bez otave zbog suse i radova, prekopali nam livadu komunalci :(

[renata]

Imam i ja par "specijalaca" doma koji obožavaju taj prvi otkos sijena...tak da se niš ne brini. Ima slabiju hranjivu vrijednost, ali je dobro za zube. Najbolje bi bilo da možeš ponuditi i jedno i drugo.

Ali, čitala sam negdje da si pisala kako netko od tvojih kiše. Sijeno koje se prvo kosi, često pokisne, ove godine pogotovo, jer je baš padalo u doba prve košnje, pa se sredina bale uplesnjivi i postane jako prašnjava. Kakav miris ima sijeno i da li ti je glatko ili hrapavo pod rukom?

[Anby]

nedavno sam u splitu uzela sijeno sa kamilicom jer je ovdje nestalo, ovdje trenutno ima samo ono od Vitakraft na kilo vakumirano sto ga moji bas nevole, anyway ovo je sa kamilicom kostalo oko 50-60 kuna 750 g, uzela im malo za promjenu jer vecinom jedu Alpine Hay sa maslackom, bilje itd. (Bilo je i jeftinijih ali reko ajd da probamo i to sa kamilicom)... ja sva happy kako mirisi, njih dvoje ga jedu tako-tako, nis posebno, isto kao i ovo od prije...i kad sam ga donijela kuci, mama mi govori da je sijeno po izgledu skroz bezveze ona se bas razumije u sijena, pa mi je objasnila da pravo sijeno mora izgledati nekako "svjeze" i kad je osuseno, prepuno svih nijansi zelenog i malo zuckastog ali ne kao slama, i da mora imati i tankih travki i debljih i da mora mirisati na kilometar... rekla mi je da izbjegavam bale sijena sto se prodaju, i ono sto se kao kupi pa susi za stog sijena i slicno...

kaze da je kao mala posebno u jednoj drvenoj kucici susila sijeno sa raznim biljem i da se tad znalo kada i koje livade se kose za takvo fino sijeno... e kad mi je to ispricala skontala sam da nikad necu naci takvo sijeno, osim da odem negdje na planinu ovo sto mi kupujemo je sve tu negdje, li-la...